Foto: 123rf

NJEMAČKA zaklada Hans Bockler za cijelu Europsku uniju prognozira rast realnih plaća u tekućoj godini, no u tu skupinu ipak ne spada Hrvatska, piše Deutsche Welle.

Novo Europsko izvješće o plaćama njemačke zaklade Hans Bockler prognozira polagani rast realnih plaća u EU. Dok će u svim zemljama one rasti, u Hrvatskoj će u tekućoj godini biti manje za 1,5 posto, navodi izvješće Instituta za ekonomiju i sociologiju zaklade Hans Bockler koja je bliska sindikatima. Radi se o vrijednostima nakon uzimanja u obzir aspekata koji uključuju ne samo neto rast plaća nego i inflaciju.

Prema istom tom izvješću nominalne bi plaće u Hrvatskoj u ovoj godini trebale biti manje za 1,4 posto od prošlogodišnjih. Interesantno je da je u svim zemljama EU u kojima je prošle godine zabilježen pad dohotka (uz Hrvatsku tu su Grčka, Portugal, Cipar, Poljska i Slovenija) ove godine zabilježen je rast. U Poljskoj primjerice od 2,5 posto, a u Sloveniji 1,8 posto. Jedino je Hrvatska izuzetak, ekonomisti instituta ovdje ne vide promjene trenda. Za tekuću godinu se prognozira rast realnih plaća na razini EU-a za 1,5 posto. U izvješću, koje se temelji na podacima Europske komisije, realne plaće su u jedanaest članica Europske unije od 2010. do 2015. bile u padu. U daljnjih devet rast je bio minimalan, ispod 1 posto. Ipak, sadašnji oporavak na EU razini izvješće ne povezuje s uspjesima sindikata u borbi za povećanje plaća, već isključivo s niskim stopama inflacije, koja je pak odraz stroge politike štednje u većini članica EU-a.

Thorsten Schulten iz WSI-ja prilikom predstavljanja izvješća u Dusseldorfu kazao je kako je inflacija posljedica lošeg gospodarstva u EU.

"Polagani rast cijena je jasan simptom gospodarske slabosti kontinenta", rekao je Schulten te dodao kako će Europa iz ovog stanja izaći tek kada se odustane od "isključive usredotočenosti na konkurentnost" te prelaska na veće pridavanje pozornosti kupovnoj moći građana, odnosno unutarnjoj potrošnji.

Pad realnih primanja posljednjih godina stručnjaci iz WSI-ja pripisuju i činjenici da mnogi poslodavci, zbog visoke stope nezaposlenosti, rijetko plaćaju satnice koje su više nego satnice dogovorene kolektivnim ugovorima.