Foto: Hina

ČELNICI zemalja članica NATO-a usvojili su na summitu u Walesu Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji predviđa uspostavu snaga za brzo djelovanje koje se mogu vrlo brzo rasporediti na teritoriju zemalja članica u slučaju da im je ugrožena sigurnost.

"Taj plan predviđa usklađenije obavještajno djelovanje, borbu protiv kibernetičkih napada i suradnju oružanih snaga", izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a u Newportu, u Walesu.

Josipović je dodao da je u okviru toga bilo riječi da se novi "sigurnosni aranžmani na odgovarajući način i financiraju".

"U okviru toga naša je vlada već izjavila da je odlučila kako neće smanjivati sredstva za obranu. Cilj je dostići da se do 2020. godine za obranu izdvaja dva posto BDP-a, a od tih sredstava da 20 posto ide za razvoj i novu opremu", rekao je Josipović.

RAP predviđa udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku.

Na summitu je potvrđena politika otvorenih vrata, to jest da će se nastaviti politika proširenja.

"To je nama posebno važno, jer je riječ o članstvu zemalja u regiji, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije", rekao je Josipović.

Josipović je ocijenio da je nazivanje ovoga summita povijesnim opravdano.

"Apsolutno povijesan i važan summit. Došlo je do novog okupljanja, prepoznavanja nekih opasnosti, koje su zaista realne, oko kojih je možda bilo određenog nećkanja i neodlučnosti. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ i o tzv. Islamskoj državi, rastućem terorizmu, rastućem kršenju elementarnih ljudskih prava. Razina tih ugroza elementarnih vrijednosti koje kroz NATO štitimo je takva da trebamo reagirati odlučnom porukom", rekao je Josipović.

Snažna potpora NATO-a Ukrajini: "Rusija mora povući nelegalnu i nelegitimnu aneksiju Krima"

NATO je u četvrtak na svom summitu u Newportu, u Walesu, snažno podržao teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine te osudio rusku intervenciju u toj zemlji.

Čelnici 28 zemalja članica razgovarali su prvi dan svoga summita s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom u okviru Komisije NATO-Ukrajina.

"Mi, čelnici država i vlada zemalja članica Komisije NATO-Ukrajina, složno podupiremo neovisnost i teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama", kaže se u zajedničkoj izjavi usvojenoj na sastanku.

"Snažno osuđujemo rusku, nelegalnu i nelegitimnu samoproglašenu 'aneksiju' Krima i kontinuiranu i smišljenu destabilizaciju istočne Ukrajine, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom", dodaje se.

"Pozivamo Rusiju da povuče samoproglašenu 'aneksiju' Krima, koju ne priznajemo niti ćemo priznati. Rusija mora prestati s potporom militantima u istočnoj Ukrajini, povući svoje snage i prestati s vojnim aktivnostima duž ukrajinske granice, mora poštovati prava lokalnog stanovništva, uključujući krimske Tatare i suzdržati se od daljnjeg agresivnog djelovanja protiv Ukrajine", kaže se u izjavi.

Ukrajini se priznaje pravo na uspostavu mira i reda i prava na obranu stanovništva i teritorija, ali se traži da pokaže maksimalnu suzdržanost u svojim sadašnjim operacijama kako bi se izbjegle žrtve među lokalnim stanovništvom.

Saveznici su se obvezali da će formirati četiri fonda za pomoć u modernizaciji ukrajinske vojske u području logistike, kibernetičke obrane, zapovijedanja. Jedan fond bit će namijenjen za reedukaciju ukrajinskih vojnika ranjenih u sukobu.

Savez se vraća korijenima

Sastanak na vrhu NATO-a u Walesu trebao je izvorno ponuditi filozofsku raspravu o budućnosti Afganistana, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio 65-godišnjem savezu vratiti stari smisao postojanja.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu pretvorila summit transatlantskih čelnika u "jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu u povijesti Saveza".

Pet mjeseci poslije ruske aneksije Krima i s ruskim snagama na istoku Ukrajine, NATO se vraća korijenima. Savez je osnovan 1949., nedugo poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem jačanja kolektivne obrane s obje strane Atlantika. Poslije je pronašao 'raison d'etre' kao protuteža Varšavskom paktu.

Summit u Newportu bio je zamišljen kao sastanak posvećen raspravi o ulozi NATO-a po završetku borbenih operacija u Afganistanu. "Ali onda je Putin zauzeo Krim. To je bio ključan trenutak za NATO, to je promijenilo sve", rekao je jedan viši dužnosnik Saveza.

U Walesu su čelnici NATO-a i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko razgovarali o nizu mjera namjenjenih jačanju partnerstva i suradnje NATO-a i Ukrajine. To uključuje slanje novca, logistike i vojnog 'know howa' Kijevu.

Rusko ponašanje također je ponukalo NATO na stvaranje snaga za brzu reakciju koje, po riječima Rasmussena, "hitro putuju i jako udaraju'. Postrojbe s 3000 do 5000 vojnika mogle bi biti razmještene u manje od tjedna na bilo koje mjesto gdje se NATO osjeti ugroženim. Takozvana oštrica tih snaga bi bila smještena u Poljskoj, na Baltiku, ili u bilo kojoj zemlji koja bi mogla biti žrtvom ruske agresije.

"To je u biti manja verzija onoga što je NATO imao u vrijeme Hladnog rata", rekao je Ian Keddie, analitičar specijaliziranog časopisa IHS Jane's.

No, nisu baš svi oduševljeni time što se povlače paralele s Hladnim ratom. Klaus Naumann, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, slaže se da su snage za brzu reakciju "u neku ruku povratak NATO-vom načelu odvraćanja" napada. "Ali, ja bih izbjegao spominjanje Hladnog rata, jer to je upravo ono što se mora izbjeći - da se ponovo vratimo u konfrontaciju Hladnog rata", dodaje.

Pošto nitko u NATO-u ne dvoji u Putinovu agendu, "obnovu velike Rusije ili čak šire od toga", glavna rasprava u Walesu vrtio se oko toga kakvu vrstu odnosa Savez može imati s Rusijom, kaže drugi dužnosnik NATO-a.

Ti odnosi sada su definirani Temljenim aktom iz 1997., kojim je stavljena 'točka na i' Hladnom ratu i otvoreno novo doba suradnje Rusije i Zapada. Temeljni akt doveo je i do stvaranja Vijeća NATO-Rusija (NRC), foruma redovnih konzultacija tih dviju strana. NRC je suspendiran nakon aneksije Krima i pažnja se sada usmjerila na sam Temeljni akt.

NATO je po tom pitanju podijeljen na dvije struje. Jastrebove, kojima pripadaju saveznici koji se osjećaju najugroženiji Putinovim obećanjem da će braniti govornike ruskog jezika ma gdje bili, a to se posebno odnosi na Poljsku i baltičke zemlje; i na golubove, koje predvode europske zemlje s najsnažnijim trgovinskim odnosima s Rusijom, Njemačka, Italija i Francuska.

Kada je u pitanju Sjeverna Amerika, američki predsjednik Barack Obama na strani je golubova, a kanadski premijer Stephen Harper bliži je jastrebima.

Stoga nije čudo da je Rasmussen u Walesu morao pažljivo balansirati. "Svima je jasno da je Rusija prekršila osnovne principe Temeljnog akta. Bez obzira na to, mi snažno podržavamo sigurnosnu arhitekturu koja se temelji na pravilima... i iako smo odlučili suspendirati svu praktičnu suradnju s Rusijom, taj ćemo politički kanal ostaviti otvorenim", rekao je.

Europa možda zato ipak ne klizi u Hladni rat, ali dužnosnici NATO-a sigurni su u jednom - odnosi s Rusijom neće se popraviti u skorije vrijeme.

Summit snažno osudio Islamsku državu

Članice NATO-a, čiji su se čelnici okupili na summitu u Walesu, snažno osuđuju barbarske postupke Islamske države i spremne su pomoći iračkim sigurnosnim snagama u borbi protiv te terorističke organizacije.

"Terorističke prijetnje samo još više jačaju našu odlučnosti da branimo naše vrijednosti i da pobijedimo Islamsku državu", izjavio je u petak na početku drugog dana summita u Newportu britanski premijer David Cameron. Dodao je da članice NATO-a jednoglasno osuđuju barbarske postupke Islamske države.

Drugi dan summita NATO-a posvećen je odnosima s Rusijom i prijetnjama koje predstavlja Islamska država.

Očekuje se da će u zaključcima summita čelnici NATO-a osigurati da pojedine članice i partneri pruže pomoć iračkim vlastima u organizaciji obrane od terorista Islamske države.