Foto: AFP

NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel traži i pritišće da se novi europski temeljni sporazum donese do kraja godine, unatoč protivljenju velikog broja članica EU-a. Merkeličina kampanja je su skladu s njenim zahtjevima o formiranju prave političke unije, koja se može shvatiti kao svojevrsna odšteta zbog mijenjanja njemačkog ustava kako bi se više moći prenijelo na Bruxelles i zbog načelnog pristanka na udruživanje duga, javlja Der Spiegel.

Međutim, mnoge zemlje baš i nisu oduševljene idejom novog sporazuma. Nedavna iskustva pokazala su kako je teško odobriti nove zakone i sporazume u svih 27 zemalja. Planirani Europski ustav odbili su francuski i nizozemski birači 2005. godine. Njegov nasljednik, Lisabonski sporazum, također je inicijalno odbijen na irskom referendumu. Pakt o fiskalnoj uniji odbijen je u Velikoj Britaniji i Češkoj.

Kako bi se napravio nacrt novog sporazuma, takozvana "konvencija" koja se sastoji od predstavnika svih nacionalnih vlada i parlamenta, Europskog parlamenta i Europske komisije mora se složiti oko konačnog teksta. Spiegel piše kako je kancelarkin savjetnik za EU poslove, Nikolas Meyer-Landrut jasno dao do znanja da njemačka vlada želi da se ta konvencija oformi do kraja godina i da se prvo sastanak dogovori već na EU summitu u prosincu. Meyer-Landrut ima iskustva s tim stvarima, jer je 2002. bio glasnogovornik konvencije koja je izradila nacrt Europskog ustava.

Jedna od ključnih točaka njemačke vizije novog ustava jest dodjeljivanje ovlasti Europskom sudu pravde da donosi presude o proračunima koji nisu u skladu s novim pravilima o fiskalnoj disciplini. Merkel je to tražila i ranije, ali je morala pristati na kompromis prema kojem ESP može samo presuditi je li "zlatno pravilo" o limitiranom proračunskom deficitu ispravno preneseno u nacionalno zakonodavstvo, ali ne može presuđivati o samim proračunima.

Sad Merkel ima bolju pregovaračku poziciju, ali i dalje je nepoznato do koje mjere će moći progurati i realizirati sve svoje zahtjeve.