Foto: UN Photo/CIJ-ICJ/Frank van Beek

MEĐUNARODNI sud pravde (ICJ) u Haagu objavio je u srijedu tisuće stranice sadržaja hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid počinjen tijekom Domovinskog rata, sadržaj srpske protutužbe, te niz podnesaka kojima su dvije strane nakon podnošenja tužbi odgovarale na argumente i dokaze suprotne strane.

Radi se sadržaju od nekoliko tisuća stranica koji predstavljaju viđenja dviju zemalja o događajima u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Sadržaj hrvatske tužbe, koja u proceduri Međunarodnog suda pravde nosi naziv "memorijal" te srpske protutužbe, tzv. "protu-memorijala", bio je povjerljiv do završetka glavne rasprave koja je zaključena 1. travnja.

Hrvatska tužba protiv Srbije za povredu međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, na ukupno 2.700 stranica pravno i činjenično dokazuje da je SRJ tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj prekršila konvenciju iz 1948.

Hrvatska je u tužbi postavila zahtjev da se utvrdi da je u razdoblju od 1991. do 1995. u RH počinjen genocid te da su građani RH bili žrtve tog genocida. Nadalje, RH traži od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se sazna istina o nestalim hrvatskim državljanima, kojih prema tadašnjim podacima bilo još 1419, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Hrvatski memorijal se sastoji od šest svezaka. U prvom je glavni tekst tužbe, a ostali svesci sadrže popratne materijale koji donose iskaze svjedoka, zaplijenjenu dokumentaciju, zemljovide, organigrame i fotografije, te različite nacionalne ili međunarodne pravne i političke dokumente i izvješća.

Hrvatski stručnjaci u drugom svesku prikupili su dokaze o počinjenom genocidu na području istočne Slavonije, zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Like i Dalmacije. Treći svezak sadrži karte, ilustracije i fotografije, četvrti relevantne hvatske i međunarodne dokumente, peti dodatke koji obuhvaćaju kronologiju događaja, govor mržnje, svjedočanstva sudionika, analizu srpskih paravojnih postrojbi, popis logora te transkript teksta dokumentarnog filma koji je također dio Memorijala. Šesti svezak, koji nije objavljen, sadrži popis nestalih i zatočenih.

Kao primjer genocida u tužbi je posebno obrađena istočna Slavonija, od Iloka kao klasičnog primjera etničkog čišćenja, preko Vukovara, Lovasa i Sarvaša. Istočna Slavonija čini središnji dio tužbe jer je u njoj bilo vrlo jasno djelovanje JNA, djelovanje s teritorija SRJ, te djelovanje paravojnih postrojbi. U Memorijalu su obrađeni i zločini u zapadnoj Slavoniji, Banovini, Kordunu, Lici i Dalmaciji, kako bi se pokazalo da je svuda postojao isti obrazac zločina.

Hrvatski tim prikupio je više od 33.000 dokumenata, više od 2.000 iskaza svjedoka, obrađeno je oko 1.200 civilnih i vojnih članaka, pregledano 200 knjiga i 120 video i audio kaseta. U obradi su prikupljena i 10.572 podatka o identificiranim poginulim osobama, prikupljeni su i podaci o 1.419 nestalih osoba te podaci o 7.624 zatočene osobe.

Srpski protumemorijal na oko 1.700 stranica bavi se odgovorom na hrvatsku tužbu i argumentacijom protutužbe koja Hrvatsku tereti za genocid počinjen nad Srbima tijekom Oluje.

U protutužbi se, uz pravnu argumentacije razloga zbog kojih je Srbija smatrala da sud nije nadležan za ovo pitanje, analiziraju i dokazi hrvatske tužbe te se daje vlastiti prikaz povijesnog i političkog kontksta događaja u Hrvatskoj.

Tužba prikazuje, kako se navodi, dokaze da su zločini počinjeni u Oluji "uvod u konačno rješenje srpskog pitanja". Uz svezak u kojem se obrazlaže protutužba i odgovor na hrvatsku tužbu, u još četiri sveska iznose se dokazi i drugi dokumentni te povijesni okvir protutužbe.

Četvrti svezak posvećen je dokazima o zločinima počinjenima tijekom Oluje, a u petom je popis od šest tisuća Srba za koje srpska strana tvrdi da su ubijeni ili nestali tijekom "hrvatskog građanskog rata".

Osim tekstova tužbi objavljene su i tisuće stranica podnesaka iz drugog i trećeg pisanog kruga podnošenja argumenata.