Foto: Hina

MAĐARSKI premijer Viktor Orban vjerojatno će se prošetati do još jedne pobjede na parlamentarnim izborima u nedjelju zahvaljujući napretku mađarske ekonomije, slaboj oporbi i, po kritičarima, nepoštenoj taktici.

Nakon četiri godine vlasti, a karizmatičnog desnog premijera jedni su za to vrijeme nazivali autokratom, a drugi spasiteljem, njegova stranka Fidesz mogla bi po anketama čak i zadržati dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Bivši vođa protukomunističkih prosvjeda 1989. tvrdi da je u četiri godine mandata čistio nered prethodne socijalističke vlade. "Staru kramu probušenih guma pretvorili smo u trkaći automobil iako nas je napadalo pola svijeta", rekao je Orban na skupu prošle subote.

Domoljubni otac petero djece i nekadašnji poluprofesionalni nogometaš, pažljivi čuvar konzervativnih vrijednosti poput obitelji i vjere, u mandatu je donio 860 novih zakona, među kojima i onaj koji je rezultirao cenzurom medija. 'Progurao' je i promjenu ustava u koji je upisao kršćanske vrednote i srezao ovlasti ustavnog suda. U to je uključio i mjere za koje kritičari u Mađarskoj i inozemstvu tvrde da su 'kastrirale' ključne demokratske institucije poput medija i pravosuđa i koje su izazvale reakciju i Europske komisije.

Uz to, Orbana protivnici optužuju da se 'slizao' s Rusima, da nacionalističkom retorikom podilazi krajnjoj desnici, revidira povijest i ne čini ništa na suzbijanju rasta antisemitizma u zemlji.

Ekonomija

Iako se on hvali da je Mađarsku izveo iz recesije, stručnjaci kažu da je Orban malo toga učinio u rješavanju temeljnih gospodarskih problema unatoč dojmu koji je izazvao populistički snizivši cijene režija za 20 posto.

Na prvi pogled, čini se kako mađarsko gospodarstvo i ne stoji tako loše. Zemlja je lani izašla iz recesije, rast gospodarstva iznosi lijepih 1,2 posto, a za 2014. najavljeno je i dva posto.

Nezaposlenost je 8,9 posto, najniža u zadnjih pet godina, a inflacija koja je u 2012. bila među najvišima u Europi, pala je na razinu kakvu ta bivša komunistička zemlja ne pamti u zadnja četiri desetljeća. Zbog toga je i središnja banka mogla smanjiti kamate.

Kad je 2010. došao na vlast nakon osam godina socijalističke vlade, Orban je zatekao najzaduženiju državu srednje Europe i objavio rat dugu. Proračunski deficit spustio je ispod tri posto, što je EU-ova gornja granica, i dao se na posao obnove proizvodnog sektora.

"Nastavimo li ovako, čini se realnim ciljem da do 2018. postanemo industrijski najrazvijenija zemlja Europe", rekao je 50-godišnji Orban u nedavnome intervjuu, objavio je AFP.

No ono što Orbanov ministar gospodarstva naziva "mađarskom čarolijom", ima i tamniju stranu, otkrivaju stručnjaci.

Gospodarstvo jest ojačalo, kao i druga u regiji, jer su se popravili globalni uvjeti, a osobito je u tome pomogla lanjska dobra žetva.

Osim nekih njemačkih proizvođača automobila, poput Audija i Daimlera koji imaju tvornice u Mađarskoj, zemlja nije uspjela privući dovoljno stranih ulagača. Ulaganja su na 16 posto BDP-a, "a to je nedovoljno za održavanje sadašnje razine proizvodnje i daleko od potrebnih 25 posto koliko je dugoročno nužno", kaže analitičar banke CIB u Budimpešti.

Iako je posebnim nametima u sektorima poput telekomunikacija i bankarstva smanjio deficit, Orban je preplašio ulagače, a ni nacionalistička retorika i "obrana mađarskih obitelji od EU-ovih monopolista, kartela i birokrata", nije mu pomogla u privlačenju stranih ulagača.

Unatoč nacionalizaciji privatnih mirovinskih fondova, mađarski je dug i dalje najveći u regiji.

Istodobno, porez na dodanu vrijednost skočio je na 27 posto i najviši je u Europskoj uniji, a najnovijom proporcionalnom poreznom stopom od 16 posto, istom za svaku poreznu osnovicu, najviše će pogoditi siromašne.

Ni pad nezaposlenosti nije bez kontroverzija. On je posljedica liberalne politike tzv. workfarea u kojem ljudi moraju nešto raditi da bi primali socijalnu pomoć, a najčešće je riječ o čišćenju ulica i sličnim poslovima.

Oporba

Uza sve zamjerke Orban je u četiri godine mandata ostao popularan, vješto se prilagođavajući valnoj duljini većine mađarskog društva. Od običnih ljudi na ulici može se čuti da je riješio financijske probleme koje je naslijedio od socijalista i snizio cijene računa za energiju. Često se ističe i njegova iskrenost u obrani mađarskih interesa. "On štiti mađarski narod i zemlju", kazala je Gabriella Toth (53) Reutersu. "Nije marioneta EU-a i mislim da je to dobro."

Istodobno s Orbanovom gradnjom popularnosti, podijeljena oporba borila se za percepciju vjerodostojne alternative u očima birača.

Tri glavne stranke lijevog centra tek su se u siječnju ujedinile za izbore, a čelnik socijalista Attila Mesterhazy (39) postao je zajednički kandidat za premijera.

Orban je u kampanji vrlo uspješno 'gađao' Mesterhazyja i drugu dvojicu stranačkih čelnika i bivših premijera Gordona Bajnaia and Ferenca Gyurcsanya njihovim grijesima iz prošlosti. Malotko je zaboravio da je Gyurcsany, sada čelnik mlade stranke Demokratske koalicije (DK) i predsjednik vlade od 2004. do 2009., tajno snimljen dok govori da njegova vlada 'laže od jutra do sutra'.

Iako Fidesz vodi u anketama, oporba ipak ne gubi nadu. "Ne vjerujte anketama, ankete su vjerodostojne samo u poštenim demokracijama", tvrdi Bajnai, čelnik nove stranke "Zajedno 2014" (E-14-PM).

Izborni program mađarskoga premijera Viktora Orbana mogao bi se sažeti u jednu frazu: 'nastavit će se', kažu toj stranci i dodaju kako je to najava sumorne budućnosti za tu zemlju, objavio je portal politics.hu.

Gordon Bajnai najavljuje kako bi Orbanov Fidesz mogao preuzeti i štedne uloge, upravo kao što je preuzeo privatne mirovine, s obrazloženjem da će "bolje njima upravljati". Po Bajnaijevim crnim slutnjama, vlada će broj od pola milijuna mladih koji su već otišli iz Mađarske povećati na cijeli milijun, i otvoriti isto toliko novih radnih mjesta u Londonu, Berlinu i Beču.

Oporba najavljuje da će u slučaju pobjede vratiti slobodu medijima, ojačati odnose s EU-om, kreirati nova radna mjesta i privući izravna strana ulaganja.

"Vratit ćemo Mađarsku Republiku", izjavio je Attila Mesterhazy, čelnik socijalista (MSZP), stranke iz koje su raskolom nastali i DK i E-14-PM, aludirajući na odluku Orbanove parlamentarne većine da ime države službeno promijeni u samo Mađarska.

Izborni sustav

Ankete Fideszu daju potporu 48-49 posto već opredijeljenih birača prema 30-31 posto za lijevu oporbu. Oko 20 posto birača još je neodlučno. Krajnja desnica, antiromska i antisemitska stranka Jobbik, dobiva od 15 do 18 posto.

Kako bi otklonio svaku sumnju u pobjedu, Orban je promijenio izborni sustav, dao pravo glasa Mađarima u dijaspori, prekrojio izborne jedinice i uveo samo jedan izborni krug. Broj zastupnika u parlamentu smanjen je s 386 na 199. Iz biračkih jedinica izravno će se birati 106 zastupnika (relativni pobjednik osvaja mandat), a preostalih 93 proporcionalnim sustavom s izbornih lista D'Hondtovom metodom.

Analitičari kažu kako te promjene znače da će glasanje biti "slobodno, ali ne i pošteno". Orbanu će biti lakše osvojiti dvotrećinsku većinu s manjim postotkom glasova, tvrde.

Po Transparency Internationalu i dvjema lokalnim organizacijama, potpuno je nesporno da će Fidesz u kampanji potrošiti dvostruko više od dopuštenog limita od milijarde forinti (25 milijuna kuna). "Rezultat će vjerojatno biti pobjeda Fidesza otprilike dvotrećinskom većinom, možda nešto više, možda nešto manje", kaže za AFP analitičar Peter Tolgyessy.