Foto: Hina

KRAJEM 2014. godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 280,1 milijardu kuna, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

Uz blagi mjesečni pad od -0,3% posljednji podaci potvrđuju nastavak razduživanja budući da je jedanaesti mjesec zaredom zabilježen godišnji pad kreditne aktivnosti. Ukupni krediti krajem prosinca bili su za 2,3% ili 6,6 mlrd kuna niži u odnosu na kraj 2013. godine, navode analitičari RBA.

U valutnoj strukturi ukupnih kredita tri četvrtine (oko 74%) čine devizni krediti (uključujući kunske kredite s valutnom klauzulom). Stoga je slabljenje kune u odnosu na euro i švicarski franak djelomično ublažilo iskazani nominalni pad kredita u domaćoj valuti (u prosincu je srednji devizni tečaj EUR/HRK na kraju razdoblja bio za +0,3% viši u odnosu na isti mjesec 2013. godine dok je CHF/HRK porastao za +2,2% godišnje).

Građani bankama duguju 126,5 milijardi kuna

U strukturi ukupnih kredita sektor stanovništva čini preko 45% udjela premda od srpnja 2012. godine bilježi kontinuiranu kreditnu kontrakciju na godišnjoj razini. U prosincu 2014. godine ukupni krediti stanovništvu iznosili su 126,5 milijardi kuna što je 396 milijuna manje u odnosu na studeni (-0,3%). Na godišnjoj razini krediti stanovništvu niži su za 956 milijuna kuna ili -0,8%.

Negativni trend godišnjeg pada kredita u sektoru poduzeća datira još od lipnja 2012. godine što potvrđuje kontinuirano razduživanje ovog sektora: krajem prosinca s iznosom od 92 milijarde kuna kredita čini gotovo 33% udjela u ukupnim kreditima.

U odnosu na isti mjesec 2013. godine ukupni krediti sektoru poduzeća niži su za 3,5 mlrd kuna ili 3,7%. Istovremeno, krajem promatranog mjeseca ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih državnih jedinica) iznosili su 55,8 milijardi kuna što je 343 mil kuna više u odnosu na studeni (+0,6%) dok je na godišnjoj razini zabilježen blagi pad od -0,2%.

"Godina iza nas je svakako obilježena nastavkom razduživanja posebice u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava, drugih financijskih posrednika te u sektoru stanovništva, a odraz je oslabljene kreditne aktivnosti u uvjetima dugogodišnje recesije", zaključuju analitičari RBA.