Foto: Hina

OD HRVATSKE nije traženo da sudjeluje u NATO-ovim snagama za brzu reakciju, koje Savez u kontekstu krize u Ukrajini namjerava uspostaviti kako bi mogao brzo odgovoriti na sigurnosne izazove, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Newportu, u Walesu gdje sudjeluje na summitu NATO-a.

"Od Hrvatske neće biti ništa traženo. Očito je da će se nastojati postići neki politički ciljevi, u prvom redu da se osigura mirni dijalog kako bi se pokušalo riješiti krizu u Ukrajini mirnim putem. Iznimno je važno da se kriza u Ukrajini rješava na temelju međunarodnog prava, to jest da se poštuje integritet Ukrajine. NATO kao savez želi također nastavak dijaloga", rekao je Josipović koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a na kojem je glavna tema kriza u Ukrajini i kako se postaviti prema Rusiji.

"Nemam čarobnu kuglu"

"Hoće li se tražiti, ne znam, nemam čarobnu kuglu, ali je jasno i imao sam više puta upite hoće li Hrvatska vojno sudjelovati, moj je odgovor -ne", rekao je Josipović.

Isto tako, dodao je Josipović, nema govora o tome da se od Hrvatske zatraži stacioniranje tih snaga. Na upit kako će Hrvatska odgovoriti ako se to zatraži, rekao je: "Nema hipotetskih pitanja ni hipotetskih odgovora.

Ministar obrane Ante Kotromanović, koji sudjeluje u hrvatskom izaslanstvu na summitu, rekao je da Hrvatska može ponuditi medicinsku pomoć za zbrinjavanje ranjenika u Hrvatskoj.

"Što se tiče Hrvatske, mi ćemo slijediti korake NATO-a. Možemo ponuditi medicinsku pomoć za sve vrste ranjenika, koji mogu doći u Hrvatsku i liječiti se. Na to smo spremni i već smo rekli da možemo na taj način pomoći", rekao je Kotromanović.

Čelnici NATO-a započeli su u četvrtak dvodnevni summit sastankom s čelnicima partnerskih zemalja koje sudjeluju u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu. Krajem godine ta bi se misija, najveća u NATO-ovoj povijesti, trebala okončati, a umjesto nje bit će pokrenuta misija zadužena za osposobljavanje afganistanskih sigurnosnih snaga.

"Ima nekoliko elemenata u kojima se Hrvatska može uklopiti"

"Svi su govornici istaknuli da je misija ISAF omogućila da se Afganistan stabilizira i da se postave dobri temelji za njegov demokratski,ekonomski i svaki drugi razvoj", rekao je Josipović, dodajući da će Hrvatska sudjelovati i u novoj misiji u toj zemlji.

"Ima nekoliko elemenata u kojima se Hrvatska može uklopiti, to je edukacija vojne policije i tu smo bili među najistaknutijim zemljama partnerima. Mislim da ima prostora i za angažman u razvoj civilnog društva u Afganistanu, posebice u vezi s položajem žena i njihovu aktivnom uključivanju u društvo, o čemu je često govorila ministrica (vanjskih i europskih poslova) Vesna Pusić", rekao je Josipović.

Predsjednik Josipović je rekao da je u dosadašnjem dijelu summita bilo riječi o terorizmu, kao posebno nečovječnom obliku borbe za postizanje političkih ciljeva. "Svi smo pokazali odlučnost da se globalnom terorizmu suprotstavimo svojim snagama i da razvojem demokracije osiguramo da terorizam ne pobijedi", rekao je.

Josipović je kratko komentirao i današnju izjavu pomoćnice glavnog tajnika NATO-a Kolinde Grabar Kitarović, koja će mu biti protukandidatkinja na predsjedničkim izborima, da su njih dvoje u Newportu u različitim ulogama i da svoju zemlju trebaju zastupati kao jedno, a da se o domaćim temama treba govoriti kod kuće.

"Slažem se da ovdje nije mjesto, da ovaj događaj nije mjesto za vođenje lokalne kampanje. Ovdje smo danas u različitim ulogama, svatko u svojoj, a kada se vratimo u Hrvatsku i kada počne kampanja, onda ćemo raspravljati", rekao je Josipović.

Hrvatska će potpisati sporazum o zajedničkom razvoju obrane

Hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović najavio je u četvrtak da će na marginama summita NATO-a potpisati sporazum s devet članica NATO-a o zajedničkom razvoju obrambenih sposobnosti.

Riječ je o ideji da savezničke i partnerske zemlje zajednički rade na razvijanju određenih obrambenih sposobnosti predvođene jednom od država s jačim obrambenim sposobnostima. U ovom slučaju je to Njemačka.

"To je vrlo dobro za nas. S devet zemalja razvijat ćemo sposobnosti koje su za nas važne, među njima topničku potporu, medicinske sposobnosti i sposobnosti u atomsko-biološko-kemijskoj zaštiti", rekao je Kotromanović, dodajući da će sporazum biti potpisan u četvrtak navečer na jednom ratnom razaraču usidrenom u cardiffskom zaljevu.

Kotromanović je rekao da se od Hrvatske nije tražilo niti se očekuje da će se tražiti da sudjeluje u snagama za brzu reakciju, koje NATO namjerava uspostaviti u kontekstu ukrajinske krize.

"Nije se tražilo i ne očekujemo da će se tražiti od nas da idemo s vojnicima koji će se boriti. Ono što smo rekli jest da smo spremni pomoći u zbrinjavanju ranjenika", rekao je Kotromanović.

Na summitu NATO-a koji se u četvrtak i petak održava u Newportu, u Walesu, uz čelnike 28 zemalja članica i čelnike partnerskih zemalja, paralelno se održavaju i sastanci ministara obrane i vanjskih poslova.

Pusić: Crna Gora zaslužuje pozivnicu za NATO

Hrvatska smatra da je Crna Gora spremna za članstvo u NATO-u i da nema potrebe čekati kraj sljedeće godine za upućivanje pozivnice da se pridruži Savezu, izjavila je u četvrtak u Newportu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Pusić sudjeluje na summitu NATO-a, koji se u četvrtak i petak održava u Newportu, u Walesu.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a imali su sastanak s kolegama iz četiri zemlje aspirantice na članstvo u Savezu - BiH, Crnom Gorom, Makedonijom i Gruzijom.

Najbliža članstvo od njih je Crna Gora i očekuje se da će na summitu s njom biti otvoren intenzivan dijalog, a nakon toga, najkasnije do kraja 2015. treba se donijeti odluka hoće li joj biti upućena pozivnica za članstvo.

"Tri od četiri aspirantice dolaze iz naše regije i stoga je riječ o našem neposrednom interesu. Sve tri su u ovom trenutku na neki način zaustavljene, iako će se za Crnu Goru donijeti odluka o otvaranju intenzivnog dijaloga. Stajalište je Hrvatske da je Crna Gora de facto spremna i da se za odluku o upućivanju pozivnice ne treba čekati kraj 2015., što sam istaknula i u raspravi", rekla je Pusić.

Dodala je da se razgovaralo i o potrebi da se s Bosnom i Hercegovinom pokrene aktivna suradnja nakon izbora u toj zemlji, koji se održavaju sljedeći mjesec, a kako bi se ponovno aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP), koji je suspendiran.

Pusić je kazala da je u Makedoniji, koja je ostavljena na čekanju zbog spora oko imena s Grčkom, sada situacija gora nego ranije i da ta zemlja apsolutno treba dobiti pozivnicu.

Pusić je sudjelovala i na sastanku posvećenom prevenciji seksualnog nasilja nad ženama u sukobima. Sastanak je vodio bivši britanski ministar vanjskih poslova William Hague, a danas posebni izaslanik premijera za pitanja prevencije seksualnog nasilja u sukobima,a na njemu su još sudjelovali predstavnici Japana, Kanade i Danske.