Screenshot: Youtube

SVRGNUTI ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič, rekao je u Rostovu na Donu da je od Vladimira Putina tražio slanje vojske u Ukrajinu, ali da nikada nije naredio da se puca na demonstrante u Kijevu, prenosi AP.

"Moramo si postaviti zadatak da nađemo način da vratimo Krim u Ukrajinu pod bilo kojim uvjetima, tako da Krim  ima maksimalni mogući stupanj samostalnosti, ali da bude dio Ukrajine", rekao je Janukovič.

U intervjuu je istaknuo da se nasilje kosi s njegovim principima i da nijedna vlast nije vrijedna kapi prolivene krvi, kao i da je odvajanje Krima od Ukrajine tragedija za koju je odgovorna aktualna vlast u Kijevu.

Prema njegovim riječima, s ruskim predsjednikom je imao smiren, ali vrlo težak razgovor te napomenuo da ni on ni Rusija nisu krivi za odcjepljenje.

"To je primjer kada stanovništvo tako velike regije s protestnim raspoloženjem održava referendum i izlazi iz sastava Ukrajine. osobno se s time ne mogu složiti", rekao je Janukovič te dodao da do svega ne bi došlo da je on ostao na vlasti.

Još jednom je aktualnu vlast u Ukrajini nazvao banditima i siledžijama koji donose zakone uz prešutnu suglasnost Europe.

Napomenuo je i da je ponuda Europe o sporazumu o integraciji u predloženoj formi bila takva da nije bila isplativa nikome, ni Ukrajini, ni Europi, a ni Rusiji. 

Još jednom je naglasio da nije izdao naredbu za pucanje po prosvjednicima u Kijevu 20. veljače već da se pucalo sa zgrade koju je kontrolirala oporba koja je sada na vlasti.

Janukovič trenutno živi u Rostovu, ali se planira preseliti u Moskvu kako bi se mogao sastajati s brojnim važnim ljudima za što u Rostovu nema uvjete.

Breedlove: Rusima treba samo 12 sati za invaziju na Ukrajinu

Predstavnički dom SAD-a u utorak navečer je velikom većinom glasova potvrdio zakon o pomoći Ukrajini, prihvatio milijardu dolara vrijedno kreditno jamstvo za vladu u Kijevu te uveo sankcije zbog ruske aneksije Krima.

Odluka je donesena sa 378 glasova za i 34 protiv. Sada ovaj "paket pomoći" ide predsjedniku Baracku Obami koji ga treba potpisati i time završiti tjednima dugu raspravu u kongresu o tome kako pomoći Ukrajini.

Uz kreditno jamstvo, senatski prijedlog zakona daje pomoć od 150 milijuna dolara Ukrajini i susjednim zemljama, a formalizira i sankcije Rusima i Ukrajincima koje Sjedinjene Države smatraju odgovornima za korupciju, kršenje ljudskih prava i destabiliziranje Ukrajine.

Također se nalaže ministarstvu pravosuđa i ministarstvu vanjskih poslova da pomognu vladi u Kijevu pri vraćanju sredstava koja su u inozemstvu deponirali korumpirani ukrajinski dužnosnici.

"Ovaj zakon je središnji dio napora u suprotstavljanju ruskoj agresiji i podupiranju demokratskom razvoju Ukrajine", rekao je republikanac Ed Royce koji je na čelu vanjskopolitičkog odbora.

Pusić: Osuđena je agresija na Ukrajinu i pripajanje Krima

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjeluje na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a na kojem se jučer razgovaralo o Ukrajini i novonastaloj sigurnosnoj situaciji.

"Osuđena je agresija na Ukrajina, osuđeno je i pripajanje Krima i definitivno je utvrđeno da to nitko od članica neće nikada priznati. Međutim, naravno i spoznaja o tome da nakon svakog konflikta treba pronaći rješenje i potreba da Ukrajina postane uspješna država, uključujući i ekonomsku uspješnost kako bi bila u stanju, ne samo braniti svoj teritorijalni integritet, nego i pokazati da je alternativni put razvoja nešto što je Ukrajina u stanju i postići".

Pusić se i susrela s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova. Kako kaže, razgovarali su o mogućnosti suradnje na nekim tehničkim projektima. "Uključujući dijalog unutar društva, stvaranje konsenzusa i pomirenja između različitih grupacija u ukrajinskom društvu nakon ovog konflikta, mogućnost da Ukrajina u izgradnji svojih institucija koristi neka od znanja i iskustava koje smo mi stekli za vrijeme pregovora o članstvu, iako Ukrajina u ovom trenutku ne pregovara o članstvu, ali izgradnja institucija je nešto što je važno za stabiliziranje zemlje", rekla je ministrica.

Između ostalog, bilo je riječi i o dolasku ministra vanjskih poslova Ukrajine na Croatia forumu ovog ljeta na kojem bi trebali sudjelovati svi ministri iz regije i drugih zemalja.

Breedlove: Na granici s Ukrajinom nalazi se 40 tisuća ruskih vojnika

Zapovjednik NATO-a u Europi, američki general Philip Breedlove kazao je u razgovoru za CNN kako bi ruske trupe mogle izvršiti invaziju na Ukrajinu u roku od 12 sati od kada dobiju zapovijed.

"Smatram da bi mogli krenuti unutar 12 sati od naredbe", izjavio je Breedlove. i dodao da se na granici s Ukrajinom trenutno nalazi 40 tisuća ruskih vojnika. Kazao je da i ta brojka "ne govori cijelu priču".

"Riječ je o potpuno opremljenim snagama koje bi mogle izvršiti uspješan upad u Ukrajinu ako se takva odluka donese, rekao je američki general.

Rusija optužila NATO za verbalno nadmetanje iz doba Hladnog rata

Rusija je u srijedu optužila NATO da se vraća jeziku Hladnog rata jer je suspendirao suradnju s Moskvom i priopćila je da nijedna strana neće ništa dobiti od tog poteza, prenose ruski mediji.

Glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksander Lukaševič izjavio je da je odluka ministara vanjskih poslova NATO-a o prekidu suradnje s Rusijom, koja je donesena u utorak u znak prosvjeda zbog ruske aneksije ukrajinskog Krima, predstavlja "deja vu".

"Jezik izjave prilično podsjeća na verbalno nadmetanje iz razdoblja Hladnog rata", istaknuo je Lukaševič. "Sama odluka vraća nas u događaje prije šest godina kada je Bruxelles zamrznuo rad Vijeća Rusija-NATO. Kako je to završilo, dobro je poznato. NATO se na svoju inicijativu vratio suradnji s Rusijom", kazao je.

"Nije teško zamisliti tko će biti na dobitku od suspenzije suradnje između Rusije i NATO-a u borbi protiv modernih prijetnji i izazova za međunarodnu i europsku sigurnost, posebice na područjima kako što su borba protiv terorizma, piratstva i prirodnih katastrofa te katastrofa uzrokovanih ljudskom aktivnošću", istaknuo je Lukaševič.

"To sigurno neće biti ni Rusija niti zemlje članice NATO-a", rekao je on.