Ilustracija: Arhiva

PROŠLOG vikenda su na izborima u nekoliko europskih zemalja građani odbacili politiku štednje, no čini se kako je to samo početak pobune protiv takvih mjera.

U Francuskoj je pobijedio socijalist Francois Hollande, u Grčkoj će se teško složiti koalicijska vlada, a loše rezultate su zabilježile vodeće britanske i njemačke stranke na lokalnim izborima. No, europski vođe imaju malo vremena za "pregrupiranje" prije nego se kontinent suoči sa novim izazovima koji bi mogli dovesti do većih političkih nestabilnosti, piše Public Service Europe.

U sljedeća dva mjeseca će se održati izbori u najnapučenijoj njemačkoj regiji te parlamentarni u Francuskoj, a Irska će održati referendum o europskom fiskalnom paktu. Tim sporazumom se uvode vrlo jasna ograničenja dugova i deficita u zemljama potpisnicama, a irski protivnici mjera štednje će taj referendum vjerojatno iskoristiti kako bi se njihov glas jasno čuo.

Grčka bi mogla na nove izbore

Trenutno se još uvijek u centru pažnje nalazi Grčka. Ljevičarska koalicija Syriza, koja se protivi oštrim mjerama štednje koje je država prihvatila uzimajući "paket pomoći" EU i MMF-a težak 130 milijardi dolara, ima priliku za slaganje vlade nakon nedjeljnih izbora. Njihova velika potpora birača označila je pad "političke utvrde" koju su činile samo dvije stranke, konzervativna Nova demokracija i socijalistička stranka Pasok.

Dvije najjače stranke su na izborima zajedno osvojile samo 30 posto glasova, dok je taj postotak 2009. godine bio čak 80 posto. Nakon mjeseci "ulične borbe" protiv mjera vladinih mjera štednje i povećanja poreza, 60 posto Grla je svoj glas dalo strankama koje se protive takvoj politici. Iako je Nova demokracija dobila najviše glasova, njezin čelnik Antonis Samaras jučer nije uspio skupiti većinu te je šansu dobila Syriza.

Ukoliko niti oni ne skupe dovoljno ruku u parlamentu, Grčka će na nove izbore. Niti Samaras, a ni čelnik Pasoka Evangelos Venizelos, koji obojica podržavaju "paket pomoći", nikada nisu tražili da se uvjeti za dobivanje novca izbrišu. Uslijed političkog kaosa, grčka burza je jučer izgubila 6,7 posto vrijednosti, što je bio najveći pad od 2008. godine.

"Politike štednje su doživjele poraz"

U isto vrijeme je njemačka kancelarka Angela Merkel inzistirala da se Grčka mora držati dogovorenih uvjeta, dok je direktor europskog fonda za pomoć, Nijemac Klaus Regling, izjavio da po povratak drachme značio katastrofu za Grčku. No, vođa Syrize Alexis Tsipras je upozorio europske vođe, posebno Angelu Merkel, da moraju razumjeti da su "politike štednje doživjele poraz".

Nakon što je u kampanji govorio da u fiskalni pakt treba uvrstiti mjere za poticanje rasta, socijalistički predsjednički kandidat Francois Hollande je u drugom krugu pobijedio kandidata desnog centra i aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Nakon pobjede je kazao da štednja više ne može biti jedina opcija. S druge strane je Merkel, koja je u kampanji javno podržavala, Sarkozyja je kazala da se o sporazumu više ne može pregovarati. Očekuje se da će se susret Merkel-Hollande dogoditi kratko nakon njegove inauguracije 15. svibnja.

Danas su predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za ekonomiju Ollie Rehn kazali na konferenciji za novinare da štednju i rast treba zajedno promovirati. I predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je danas potvrdio da će se europski vođe susresti 23. svibnja kako bi razgovarali o planu za rast. Barroso je kazao da je "pojednostavljivanje" tvrditi da su izborni rezultati dokaz protivljenja štednji.

"Radikalna politika štednje gurnula Europu u recesiju"

Sarkozy je već 11 europski vođa koji je sišao s vlasti od početka dužničke krize. Lider socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Hannes Swoboda je Hollandeovu pobjedu nazvao "početkom promjene" tvrdeći da je ljevica ponudila alternativu štednji. "Želimo pobjeći od čiste i teške štednje koju je uveo par Merkozy. Ta radikalna politika štednje je gurnula Europu u recesiju i donijela eksploziju nezaposlenosti".

Usprkos tome što su se tržišta zatresla nakon pobjede Hollandea, agencija za kreditne rejtinge Standard & Poors je izvijestila da izborni rezultat neće odmah utjecati na rejting Francuske. Pričekat će prve Hollandeove poteze i rezultate parlamentarnih izbora u lipnju, jer će oni pokazati koliko ljudi vjeruju viziji novog predsjednika i koliko njegovih glasova je došlo zbog protivljenja nepopularnom Sarkozyju.

Prije toga će se održati referendum o fiskalnom paktu u Irskoj. Ankete pokazuju da fiskalni pakt u ovom trenutku podržava 47 posto ljudi, 35 ih je protiv dok je 18 posto neodlučno. Odbacivanje pakta neće ga odmah i poništiti, ali će značiti još jedan snažan udarac za Merkel i njezine saveznike koji guraju uvođenje fiskalnih pravila u eurozonu. No, Angela Merkel oko ekonomskih mjera nema samo problema sa "zemljama periferije", nego bi se i sama u Njemačkoj mogla suočiti sa porazom.

"Fiskalni pakt najjače udara najsiromašnije u Europi"

Stranka na čijem je čelu, usprkos njezinoj popularnosti, tijekom vikenda je zabilježila najgori rezultat u povijesti u sjevernoj regiji Schleswig-Holstein, iako je uspjela ostati iznad 30 posto. Njezini koalicijski partneri su dobili samo 8,5 posto, što znači da će vjerojatno koalicija socijal-demokrata i Zelenih složiti većinu. Novi test za Angelu Merkel stiže već ove nedjelje u regiji North Rhine-Westphalia, a potom i nacionalni izbori sljedeće godine. Ovog vikenda su stranke koje podupiru štednju loše prošle i na lokalnim talijanskim izborima.

A nisu samo birači u eurozoni bijesni na takvu politiku. U Velikoj Britaniji su vladajuće stranke prošlog tjedna doživjele teški poraz na lokalnim izborima, dok je od toga profitirala Laburistička stranka. Laburisti su osvojili 38, Konzervativci 31, a Liberalni-demokrati 15 posto. Borci protiv mjera štednje se u posljednje vrijeme sve bolje organiziraju i izvan granica svojih zemalja.

Organizacije Corporate Europe Observatory i  Transnational Institute su ovog tjedna uspostavili europsku mrežu za borbu protiv fiskalnog  pakta. "Ugovor i politika koju promiče najjače udaraju najsiromašnije u Europi", kazao je izvršni direktor Kenneth Haar te dodao kako će te politike voditi do veće nejednakosti i siromaštva diljem kontinenta. "Vrijeme je da se prestane slušati bankare i velike poduzetnike. Niske plaće i rezanje socijale neće ponovno izgraditi Europu - to je put prema dnu i uništavanju svih naših vrijednosti", zaključio je Haar.