Ilustracija: Dorian Horvat / Cropix

ZBOG nedovoljnih sredstava razminiranje u Hrvatskoj će, umjesto planirane 2019., završiti tek 2027. godine.

"Sredstva za humanitarno razminiranje osigurana državnim proračunom za 2012. godinu nisu dovoljna za normalan i kontinuiran proces humanitarnog razminiranja u Hrvatskoj i ne osiguravaju ispunjenje Nacionalnog programa protuminskog djelovanja koji predviđa uklanjanje mina iz Hrvatske do 2019. godine", stoji u priopćenju HUP-ove Udruge poslodavaca humanitarnog razminiranja.

Za razminiranje samo 44 posto od plana

Izdvojena proračunska sredstva za Hrvatski centar za razminiranje i Ured za razminiranje za ovu godinu iznose 245,9 milijuna kuna, što je svega 44 posto iznosa koji za 2012. godinu predviđa Nacionalni program protuminskog djelovanja, strateški dokument usvojen u Hrvatskom saboru koji je obvezao Vladu na financiranje procesa razminiranja.

Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja upozorava da će ovim tempom proces razminiranja u Hrvatskoj trajati još minimalno 15 godina, do 2027. godine, što znači značajno probijanje rokova iz Nacionalnog programa protuminskog djelovanja. Također, upozorava da će time Hrvatska prekršiti i međunarodnu Ottawsku konvenciju kojom se Hrvatska prvotno obvezala problem mina riješiti do 2009. godine nakon čega joj je rok produžen do 2019. godine.

Svaka četvrta tvrtka za razminiranje u stečaju

U HUP-Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja naglašavaju kako je nepoštivanje financijskog okvira iz Nacionalnog plana protuminskog djelovanja rezultiralo velikim problemima u domaćim tvrtkama koje se bave razminiranjem pa je tako u 2011. godini svaka četvrta tvrtka za razminiranje otišla u stečaj, a one koje su uspjele opstati bore se s likvidnošću. Izdvojena proračunska sredstva popunjavaju tek 60 posto kapaciteta postojećih tvrtki, odnosno osiguravaju im svega 14 plaćenih radnih dana u mjesecu.

U Hrvatskoj je još uvijek 745  km2 minski sumnjivog područja na kojem živi oko 800 tisuća naših građana, što predstavlja veliki domaći gospodarski i sigurnosni problem. Naime, u poljoprivredi se gubitak od neobrađivanja minski sumnjivih površina procjenjuje na 30 milijuna eura godišnje, dok vrijednost drvnog bogatstva koje se ne može koristiti zbog minske zagađenosti iznosi 160 milijuna eura. Sa sigurnosnog aspekta mine predstavljaju veliki rizik za građane kojih je od početka rata do danas od mina stradalo njih 2000, ali i problem pri nadziranju državne granice (ukupno je 70 km2 minski sumnjiva područja na granici s Mađarskom, Srbijom, BiH i Crnom Gorom).

Mine štete turizmu

Također, važno je naglasiti da Hrvatska postaje i sve popularnija i sve atraktivnija turistička destinacija u svijetu, a upravo najzanimljivija područja za avanturistički turizam, kao Velebit, Dinara, Lika, zaleđe Zadra i Šibenika, još su uvijek zagađena minama što koči nužna ulaganja i zapošljavanje u tim dijelovima Hrvatske.

Danas su u razminiranju aktivne 34 tvrtke koje zapošljavaju oko 630 pirotehničara, većinom hrvatskih branitelja, i još oko 200 zaposlenih na pomoćnim poslovima.

"Osigurajte dodatna sredstva"

U HUP-Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja zbog toga apeliraju na Vladu RH da osigura dodatna sredstva za razminiranje, jer to jedino jamči zapošljavanje svih raspoloživih domaćih kapaciteta za razminiranje te uklanjanje mina u razumnim rokovima.

Razminiranje nije trošak, naglašavaju u HUP-Udruzi poslodavaca humanitarnog razminiranja, već investicija jer je razminiranje preduvjet za pokretanje gospodarstva na minski sumnjivim područjima, a upravo je pokretanje investicija jedan od glavnih ciljeva ove Vlade.