Foto: Hina

TURSKI premijer Recep Tayyip Erdogan u utorak je službeno prihvatio nominaciju svoje i vladajuće stranke Pravde i razvoja da bude njezin kandidat za turskog predsjednika na predsjedničkim izborima 10. kolovoza.

"Ako Bog da, otvaramo vrata novoj eri", rekao je Erdogan u jednosatnom govoru u Ankari kojim je prihvatio kandidaturu. Brojne pristaše nekoliko su ga puta prekidale ovacijama, piše dpa.

Erdogan (60), predstavlja se prvakom konzervativne religiozne populacije koju su generacijama tretirali kao građane druge klase. Njegovi neprijatelji, koje samo naziva "onima", pripadnici su sekularnog establišmenta koji je dominirao državom sve dok on nije došao na vlast, navodi Reuters.

Izbori u kolovozu bit će prvi na kojima će Turci neposredno birati predsjednika, koji po ustavu imenuje mandatara vlade i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Predsjednika države, koji uglavnom ima ceremonijalnu ulogu, dosad je birao parlament.

Pobijedi li na izborima, Erdogan će proširiti predsjedničke ovlasti i u njih ugraditi više izvršnih. On je govoru u utorak najavio ustavne promjene, ali nije išao u pojedinosti.

Pod njegovom vlašću Turska je ostvarila desetljeće ekonomskog rasta i rasta životnih standarda. U zemlju je donio stabilnost koja se dekadama borila s financijskim krizama, neuspješnim vladajućim koalicijama i vojnim udarima.

Erdoganovu popularnost kod kuće ne prati 'popularnost' na Zapadu. Pregovori s EU-om stoje, a međunarodna mu je zajednica zamjerila prošlogodišnji obračun s demokratskim prosvjednicima i progone u pravosuđu i policiji koje ga je, po njegovim riječima nepravedno i urotnički optuživalo za korupciju s ciljem da ga svrgnu s vlasti.

Ne može biti premijer, pa želi biti predsjednik

Erdogan je premijer od 2003. i po unutarnjim stranačkim pravilima AKP-a ne može se kandidirati za novi mandat. Erdogan je jedan od osnivača te islamističke stranke koja od osnutka 2001. nijednom nije poražena na izborima.

AKP je pobijedio na lokalnim izborima u ožujku s 43 posto osvojenih glasova, unatoč optužbama za korupciju i velikim lanjskim neredima potaknutima prosvjedima u istanbulskom parku Gezi.

Oporba optužuje Erdogana da polarizira zemlju i da sve više vlada autoritarno. U današnjem govoru Erdogan je obećao da će biti predsjednik svima i ujediniti zemlju.

Dvije najveće oporbene stranke, Republikanska narodna stranka (CHP, lijevi centar) i Stranka nacionalnog pokreta (MHP, krajnja desnica) objavile su u ponedjeljak zajedničkog kandidata - diplomata i akademika Ekmeleddina Ihsanoglua, bivšeg čelnika Organizacije islamske konferencije. Najavljeno je da će se Ihsanoglu u kampanji više oslanjati na manje susrete s biračima, a ne na velike skupove.

Svog je kandidata u ponedjeljak objavila i prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP), što bi moglo naštetiti Erdoganovoj želji da pobijedi u prvom krugu. On računa na kurdske glasove time što je pokrenuo mirovni proces s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koja je prije godinu dana objavila prekid vatre u borbi za neovisnu kurdsku državu. Vlada je od tada povela reforme koje bi trebale popraviti život Kurda na jugoistoku Turske.

Aktualni predsjednik države Abdullah Gul, također jedan od osnivača AKP-a, izjavio je da neće tražiti drugi predsjednički mandat. Njegova politička budućnost nije poznata.

Po ustavu, predsjednik države ima pravo na dva petogodišnja mandata. Analitičari kažu da Erdogan želi biti predsjednik 2023. kada će Turska obilježiti stogodišnjicu moderne republike.