Foto: HRT

ZBOG povrede Ustavom zagarantiranog prava na pravično suđenje u postupcima koji se protiv njega vode, Ivo Sanader namjerava uložiti tužbu Ustavnom sudu RH. Bio je to, čini se, glavni razlog njegova nedavnog istupa na javnoj televiziji u talk-showu Nedjeljom u 2.

Glavni svjedok: Jedan od urednika Jutarnjeg lista!

Sanader smatra da je curenjem podataka iz DORH-a u medije još u fazi istrage prekršeno njegovo pravo na pravično vođenje postupka. To je, vjerojatno, njegovo zadnje oružje pred lavinom pokrenutih kaznenih postupaka. Glavni svjedok Ive Sanadera, kako doznajemo od njegova odvjetnička tima, bit će jedan od urednika Jutarnjeg lista, vodećeg izdanja tvrtke EPH. Sanaderova obrana, naime, raspolaže sudskim priznanjem urednika JL o tome da je podatke iz istrage o Sanaderu dobivao od DORH-a. Riječ je o svjedočenju u sudskoj parnici koju je protiv EPH lani pokrenuo Vinko Sanader, brat bivšeg premijera, a povodom novinskih  članaka iz 2010. i 2011. (objavljenih prije optužnice) u kojima se analizira imovina obitelji Sanader. Urednik JL na spomenutom je ročištu, u svojstvu svjedoka, priznao da je informacije dobivao iz DORH, pa je njegova izjava postala sastavni dio sudskog spisa kojeg će Sanader priložiti uz tužbu Ustavnom sudu. Pravo na pravično suđenje, naime, zajamčeno je člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe.

U to temeljno procesno ljudsko pravo ubraja se, naime, i "sloboda od nelegitimnih pritisaka javnosti, posebno širenja predrasuda i prejudiciranja postupaka putem medija." Prijetnja tom Ustavom zagarantiranom pravu svakako je i odavanje službene tajne kažnjivo po članku 351. Kaznenog zakona, na koji se poziva i Sanaderova obrana u tužbi protiv NN osobe iz veljače 2011., tvrdeći da su podaci iz tajnih istraga curili u dva hrvatska dnevna lista. Sanader nije mogao ni sanjati da će potvrdu svoje tužbe dobiti upravo u jednoj od redakcija koje su objavljivale spomenute članke, kroz sudsko priznanje urednika koji je štitio svoju novinu od aktualne tužbe za klevetu.

Tražit će i provjeru telefonskih razgovora novinara s Bajićem

No, Sanaderu ni to nije dovoljno pa će putem svog "pro bono" odvjetničkog tima  od Saborskog odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražiti provjeru informacija o policijskoj evidenciji razgovora Mladena Bajića s novinarima i urednicima izdanja koja su objavljivala službene tajne tijekom 2011. Policija je, naime, u veljači te godine na zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu započela istragu o curenju službenih  tajni iz postupka Ivi Sanaderu. Tada je evidencijom telefonskih izlista ustanovljeno stotinjak kontakata između glavnog državnog odvjetnika i autora spomenutih tekstova, od kojih se najveći dio odnosio na komunikaciju mobitelom, slanje sms poruka i sl. Podaci o spomenutoj komunikaciji i dalje se nalaze u arhivi ravnateljstva policije, a istraga o curenju podataka započeta u veljači 2011. nije dovršena ni do rujna 2012. Policija i DORH ovih su dana demantirali informacije po kojima iza odavanja službenih tajni stoji osobno glavni državni odvjetnik, ali nisu demantirali postojanje evidencije Bajićevih kontakata s novinarima koji su, dakako, bili u funkciji svog posla.

No, u kojoj je ulozi s njima kontaktirao Mladen Bajić? Zakonom o kaznenom postupku kao ni bilo kojom drugom zakonskom odredbom nije propisana poligrafska provjera glavnog državnog odvjetnika koji je, istovremeno, nadležan i za unutarnji nadzor rada DORH-a. Dakle, nemoguće ga je istražiti. Treba napomenuti i to da policija i DORH do danas nisu otkrili počinitelja kaznenih radnji odavanja službene tajne u postupcima protiv Ive Sanadera.

Za odavanje službene tajne tri do pet godina zatvora

Ukoliko ga nekim slučajem ipak otkriju prijeti mu zatvorska kazna od tri do pet godina. Zakon predviđa i oslobađanje od odgovornosti za odavanje službene tajne, ali samo ukoliko je odgovorna osoba to učinila  u funkciji "zviždača", odnosno ako je istražni postupak bio ugrožen. No, prema nedavnom svjedočenju glavnog državnog odvjetnika istragu protiv Ive Sanadera nije ugrožavao nitko, dapače, imao je potporu nadležnih institucija i vlade Jadranke Kosor. Mladen Bajić ne može biti zviždač jer je, između ostalog, "kukuriknuo" prekasno, nakon što je Ivo Sanader izgubio svaku moć u vladajućoj stranci, vladi i njenim institucijama, te medijima.

Najveću antikorupcijsku kampanju u hrvatskoj povijesti tako su ugrozili upravo oni "zviždači" koji su šutjeli za vrijeme Ive Sanadera, DORH i mediji. Koje su moguće posljedice Sanaderove tužbe? Ukoliko Ustavni sud usvoji njegovu tužbu, po principu spojenih posuda svi se postupci protiv njega mogu proglasiti nezakonitima.

A Sanader za sebe i dalje može tvrditi da je nevin.