Foto: AFP

"TEMPIRANA bomba koja je stopa nezaposlenosti mladih u južnim europskim zemljama i dalje otkucava. I dalje nije kasno da se eksplozija spriječi, ali nema vremena za bacanje", zaključuje Matthew Melchiorre u analizi napisanoj za EUobserver.

Već i vrlo letimičan uvid u statistiku otkriva da je kriza koja potresa zapadni svijet najviše pogodila mlade, dobnu skupinu od 15 do 29. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, koje citira Melchiorre, stopa nezaposlenosti među mladima u Španjolskoj je 46,4 posto, u Grčkoj 44,4 posto, U Portugalu 30,1 posto, u Italiji 29,1 posto...

Debelo je to iznad tadašnjeg europskog prosjeka od 22,1 posto ili od prosjeka eurozone od 21,4 posto. A situacija se u međuvremenu dodatno pogoršala. Prema podacima iz kolovoza ove godine, nezaposlenost mladih i u Grčkoj i u Španjolskoj prešla je 50 posto! Na ovoj neslavnoj listi vrlo "visoko" kotira i Hrvatska, u kojoj je nezaposleno oko 38 posto mladih.

Populacija sve starija

Takozvane rubne ili periferne (a u ovom slučaju može i mediteranske) zemlje EU imaju još jedan problem: populacija je sve starija. Između 1990. i 2010. godine u Španjolskoj je u prosjeku svaka žena rađala 1,29 djece. Prosjek eurozone je 1,58.

Ne samo da mladi ne mogu naći posao, nego ih ima i sve manje, ističe Melchiorre. Što znači da će problem s godinama samo postajati sve veći. Kada sadašnji radnici odu u mirovinu, tko će ih zamijeniti? Današnji mladi u međuvremenu će ostarjeti, a neće steći gotovo nikakvo radno iskustvo.

"Kako vrijeme prolazi, a mladi ostaju nezaposleni, propuštaju vrijedne prilike da unaprijede svoje vještine. Mnogi su prinuđeni raditi na privremenim ugovorima, koji poslodavcima olakšavaju dijeljenje otkaza i omogućuju im da nude manje plaće i povlastice mladim radnicima", piše Melchiorre.

Mladi emigriraju u potrazi za poslom

Prema podacima Europske komisije, postotak osoba mlađih od 25 koji u Španjolskoj, Portugalu i Italiji rade na privremene ugovore daleko je već od EU prosjeka, ponegdje i za 20-ak posto. Među kritičnim zemljama, jedino Grčka ima nešto manji postotak mladih koji su zaposleni na privremenim ugovorima.

Gledajući dugoročno, ove brojke ukazuju da gospodarstva zemalja poput Španjolske, Italije, Grčke pa i Hrvatske nikad neće biti konkurentna na europskom tržištu zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Manifestira se to, uostalom, i u odljevu mozgova; upravo ovih dana učestalo u medijima svjedočimo pričama mladih ljudi koji napuštaju Hrvatsku u potrazi za radnim mjestom i normalnim životom.

Ako se takav trend nastavi, piše Melchiorre, južne europske zemlje osuđene su na pad produktivnosti. Ne treba posebno ni isticati činjenicu da se opasno bližimo trenutku kada će se mirovinski sustav početi urušavati. Jednostavno, neće biti dovoljno zaposlenih da "izdržavaju" penzionere, uplaćivanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Je li liberalizacija doista rješenje?

Jasno je da država mora potaknuti poslodavce na zapošljavanje mladih radnika u puni radni odnos. Rješenje koje Melchiorre predlaže je, međutim, u najmanju ruku suspektno. Njegov je stav da se tržište rada mora liberalizirati, što je termin koji u zadnje vrijeme često čujemo i od domaćih političara.

Radi se zapravo o reformi radnog zakonodavstva koja bi fleksiblizirala tržište rada: olakšala bi zapošljavanje, ali i davanje otkaza. Melchiorre tvrdi da poslodavcima treba olakšati otpuštanje radnika koji ne obavljaju dobro svoj posao, te ih osloboditi obveze isplaćivanja otpremnine u slučaju da zbog krize moraju dijeliti otkaze.

Kao primjer uspješne deregulacije na tržištu rada, Melchiorre ističe reformu koja je u Njemačkoj provedena između 2003. i 2005. godine. Njemačka je vlada u tom razdoblju stvorila zakonodavni okvir koji je olakšao samozapošljavanje, a istovremeno su srezali sredstva za poticaje koji se nezaposlenima isplaćuju na burzi rada.

"Nezaposlenost mladih u Njemačkoj je u padu od 2005. godine. Postoji dovoljno prostora za reformu", tvrdi Melchiorre.