Foto: Hina

UKUPAN bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 milijardi eura ili 107% procijenjenog BDP-a za 2014. Uz mjesečni pad od 0,9% na godišnjoj razini je zabilježio blagi rast od 0,1% dok je u odnosu na kraj prošle godine ukupni vanjski dug zabilježio blagi pad od 0,1%, navodi se u analizi RBA.

Dug opće države ima najveći udio od 2005. godine

U strukturi bruto inozemnog duga najveći udio pripada ostalim domaćim sektorima odnosno trgovačkim društvima čiji je bruto inozemni dug s 18,4 milijardi eura činio 40,1% ukupnog duga, što je njihov najveći relativni udio od listopada prošle godine. Slijedi sektor opće države čiji je udio u ukupnom dugu od 27,9% dosegnuo najvišu razinu od veljače 2005. Druge monetarne financijske institucije smanjile su svoj udio na 18,2% spustivši se na najnižu razinu od svibnja 2001. godine.

Krajem promatranog mjeseca ukupni vanjski dug državnog sektora iznosio je 12,8 milijardi eura što je 1,1% više u usporedbi s prethodnim mjesecom dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan porast od 1,3 milijardi eura (10,9%). Također, i u odnosu na kraj prošle godine, državni inozemni dug krajem srpnja bio je veći za 108 mil eura ili 0,8%.

Dug HAC-a i ARZ-a ušao u dug državnog sektora

Prema novoj metodologiji ESA2010 dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz segmenta ostalih domaćih sektora u sektor države stoga je statistički značajno povećan iskaz o inozemnom dugu državnog sektora nauštrb smanjenja za isti iznos u podsektoru trgovačkih društava (ostali domaći sektori). U konačnici, porast državnog inozemnog zaduženja odražava visoke potrebe države za financiranje tekućeg deficita uz otplate dospjelih obveza što se u uvjetima iznimno visoke međunarodne likvidnosti zasada ostvaruje uz relativno povoljne uvjete, bez obzira na podinvesticijski rejting državnih vrijednosnica, pojašnjavaju analitičari RBA.

Porast inozemnog duga bilježe i trgovačka društva

Porast inozemnog duga zabilježili su i ostali domaći sektori (trgovačka društva) čiji je dug krajem srpnja iznosio 18,4 milijardi kuna što je 0,1% više u odnosu na prethodni mjesec. Sektor trgovačkih društava prema novom institucionalnom obuhvatu u srpnju bilježi porast vanjskog zaduženja i na godišnjoj razini (1,7%) dok je u usporedbi s koncem prošle godine njihov dug povećan za 2,6%.

Druge monetarne i financijske institucije krajem promatranog mjeseca zabilježile su smanjenje inozemnog duga za 556 milijuna eura u odnosu na lipanj (mjesečni pad od 6,2%). Na godišnjoj razini njihov dug je smanjen za 1,7 milijardi eura (16,6% manje nego u srpnju 2013.), dok je u odnosu na kraj prošle godine inozemni dug monetarnog i financijskog sektora smanjen za 802 mil eura (-8,8%).

Inozemni dug će se zadržati na 107% BDP-a

Prognoze kretanja inozemnog duga oslanjaju se prvenstveno na činjenicu o relativno visokim ovogodišnjim potrebama države za novim zaduženjima dok bi institucionalni sektor monetarnih i financijskih institucija mogao nastaviti s razduživanjem. Do kraja godine ukupni bruto inozemni dug mogao bi biti na blago višim razinama u odnosu na kraj 2013. godine no u kontekstu očekivanog pada gospodarstva njegov udio u BDP-u mogao bi se zadržati na razini od 107% BDP-a, smatraju analitičari RBA.