Foto: Guliver image/Getty images

PREDLOŽENIM dopunama Zakona o obligacijskim odnosima predviđa se prekid svih postupaka po tužbama za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u ratnom periodu; Predstavnici žrtava vjeruju da iza svega stoji dogovor Dodik-Lagumdžija

Civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) oštro osuđuju Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obligacijskim odnosima kojeg je po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru nedavno uputila Vlada FBiH, a koji bi se uskoro trebao naći i pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Ovim zakonskim rješenjem predviđa se ''prekid svih postupaka po tužbama za naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u ratnom periodu u Bosni i Hercegovini'', a koji se vode ''pred sudovima FBiH, a protiv FBiH''. Postupci bi, ukoliko Prijedlog dobije podršku, trebali biti nastavljeni nakon donošenja posebnog zakona kojim će se regulirati odgovornost za štetu nastalu u vrijeme rata u BiH, kao i način utvrđivanja i naplate te štete.

Kako je obrazloženo, donošenje spomenutog zakona po hitnom postupku predloženo je zbog postojanja ''neodgodive potrebe'' i iz razloga što bi donošenje zakona u redovnoj proceduri moglo izazvati štetne posljedice po FBiH. One se, pojašnjeno je, ogledaju u činjenici da se pred sudovima u FBiH trenutno vodi veliki broj sudskih postupaka protiv tog entiteta za nadoknadu materijalne i nematerijalne štete ''nastale u toku ratnog perioda u BiH''.

Također, navedeno je da postoje određeni broj već okončanih sudskih postupaka u kojima su tužbeni zahtjevi usvojeni u korist tužioca.

Sarajevski odvjetnik Esad Hrvačić tvrdi u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da se iza ovog Prijedloga zakona krije politički dogovor i da se radi o akciji pokrenutoj na nivou oba entiteta.

''Ja se bojim da je ovdje riječ o prešutnom dogovoru između dva entiteta, Republike Srpske (RS) i FBiH. Takav dogovor se mora osujetiti. Ovo je pokušaj da se entiteti amnestiraju po pitanju svih postupaka koji su pokrenuti. Naime, imamo postupke pred sudovima RS koje su pokrenuli naši logoraši i RS pokušava da se amnestira tako što će izmijeniti Zakon o obligacijskim odnosima i obustaviti sve postupke navodno do donošenja novih zakonskih propisa'', govori Hrvačić, koji zastupa brojne žrtve ratnih zločina i njihove porodice pred sudovima u oba bosansko-hercegovačka entiteta, te nastavlja:

''Istu stvar je sada 'prepisala' i FBiH, koja kaže da se obustavljaju svi postupci pokrenuti i pred federalnim sudovima protiv tog entiteta. Naravno, federalnim zakonom ne mogu obustaviti postupke protiv RS, ali će vjerojatno to uraditi RS svojim zakonima. Bojim se da će se to, s obzirom na postojeću parlamentarnu većinu, onda prenijeti na Parlament BiH i da će se na prostoru cijele BiH ti postupci obustaviti''.

Inače, u razlozima za donošenje Prijedloga zakona navedeno je kako se pred sudovima u FBiH nalazi veliki broj započetih postupaka za naknadu štete.

''A podnosioci tužbi su fizičke osobe koje traže naknadu nematerijalne štete za pretrpljene fizičke boli, strah, duševne boli zbog umanjenja fizičke aktivnosti i narušenosti zdravlja, povrede sloboda i prava ličnosti i umanjenja fizičke aktivnosti i narušenosti zdravlja, te povrede sloboda i prava ličnosti, koju su pretrpjeli zbog nezakonitog zatvaranja u logore, tortura u logorima i drugim zatočeničkim mjestima, zatim povrede od granatiranja ili ranjavanja drugim oružjem, zatim duševne boli zbog smrti bliskih srodnika, kao i naknadu za materijalne štete, za troškove liječenja, sahrane, oštećenja ili uništenja imovine'', konstatirano je.

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo (KS) kaže za agenciju Anadolija kako je cilj ovog zakonskog rješenja da se sudovi stave pod ''šapu politike''.

''Žele amnestirati one koji su napravili zlo i da žrtva ne ostvari svoje osnovno pravo, a to je da se u miru bori i da dobije presudu, da se crno na bijelo zna što se ovdje događalo. Kome u FBiH odgovara da se ne donose takve presude i zašto? Žrtva, evo, po drugi put postaje žrtva. Prvi put od agresora, a drugi put u miru od ''svojih vlasti''. Kad uhite nekog zločinca, odmah jasno kažu sva prava koja on ima. Ali, nitko ne govori o pravima nas žrtava. Nadamo se da ovaj zakon neće biti usvojen, jer po njemu žrtva nema nikakvo ljudsko pravo'', govori žena koja je tokom agresije na BiH izgubila nogu.

RS-u prijete tužbe teške 180 milijuna eura!

Žrtve i njihove porodice dovode posljednje zakonske prijedloge u vezu s nedavnim informacijama Pravobraniteljstva RS da je protiv tog entiteta pokrenuto ukupno 2.248 tužbi za naknadu ratne nematerijalne štete, koje su podnijeli logoraši i civilne žrtve rata iz FBiH, a čija je ukupna vrijednost 351.206.454,85 KM (oko 180 milijuna eura).

RS želi, kako kažu predstavnici žrtava, da se na svaki način zaštiti od navedenih tužbi, uključujući i paktove s političkim liderima iz FBiH, a na što otvoreno sumnjaju. Pogotovo jer iz Pravobraniteljstva RS ukazuju da je ''podnošenje tužbi iz FBiH rezultat sinkronizirane aktivnosti nekih nevladinih organizacija s političkim ciljem, ne da se samo nadoknadi šteta za ratna događanja samo jednom narodu, već ima cilj i financijsko urušavanje RS-a''.

Karović ističe kako je sve ovo jasan nagovještaj da će biti obustavljeni svi postupci žrtava i protiv RS-a.

''To bi za nas značilo da smo pred pogubljenjem. Nećemo dozvoliti da se ovo dogodi. Obratili smo se na brojne adrese, uključujući i OHR i OSCE. Znamo da će nas podržati svi dobri ljudi'', dodala je, podsjećajući da je od bilo kojeg iznosa odštete važnija presuda prema kojoj će u svim slučajevima biti jasno utvrđeno da je to žrtva agresije na BiH.

Muzafer Teskeredzić, tajnik Unije civilnih žrtava rata KS, koji je tokom agresije izgubio sestru i oca, upozorava kako ovakvo zakonsko rješenje predstavlja pravnu besmislicu koja nije zabilježena ni u državama s najnižim pravnim standardima.

Uvjeren je da se na ovaj način naprosto amnestiraju zločinci za sistemsko ubijanje građana Sarajeva, ali i cijele BiH. Potvrđuje da je postojao plan da se tužbama obuhvate, ne samo žrtve opsade Sarajeva, već i ostale  žrtve s prostora FBiH, ali i BiH.

''Ovdje je na sceni, moj je stav, realizacija sporazuma između Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije. Ovim se žrtva ubija po drugi put. Prava žrtava se krše. Znate što znači da vlast nekome zabrani tužbu nekoga zbog ratnog zločina, odnosno da zabrani da sud uopće odlučuje o tome. To je skandal! Ovim se krše sve konvencije o ljudskim pravima i mi žrtve dižemo svoj glas. Siguran sam da to parlamentarci neće dozvoliti. Ne mogu se dogovorom Dodika i Lagumdžije žrtve dići u zraku. Ne možemo i nećemo to dozvoliti. Dići ćemo glas, borit ćemo se svim pravnim sredstvima. Nećemo dozvoliti da se žrtve ponovo ubijaju  i uništavaju'', izjavio je Teskeredžić za agenciju Anadolija.

Procesuirano preko 4.000 tužbi

Udruženje civilnih žrtava rata KS, pojasnio je, procesuiralo je do sada preko 4.000 tužbi protiv onih koji su ubijali i ranjavali nedužne civile.

''Do sada je u prvostupanjskom postupku doneseno 20 presuda za 1.500 tužitelja! To znači faktički trećina. No, presude trebaju biti drugostupanjski potvrđene.  Treba sada s dekretom obustaviti sve to, da se obustavljaju postupci i da se samo kaže: ''Nema više''. To je nezapamćeno u analima sudstva'', poručio je.

Inače, ovakvo zakonsko rješenje je razmatrano na sjednici Zakonodavno-pravne komisije Zastupničkog doma FBiH na čijem čelu je Tomo Vidović iz Socijaldemokratske partije (SDP).

Komisija je jednoglasno utvrdila mišljenje da je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obligacijskim odnosima dostavljen od premijera i Vlade kao ovlaštenih predlagača i da postoji ustavna osnova za donošenje ovog zakona. Zanimljivo, Zakonodavno-pravna komisija Zastupničkog doma FBiH, iako se slaže da se Prijedlog zakona usvoji po hitnoj proceduri, upozorava da predložena odredba zakona ''nije u skladu s pravnim sistemom FBiH''.

''To se očituje u mogućoj nejednakosti građana pred zakonom u pogledu direktne primjene Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u eventualnim sudskim sporovima u slučajevima koje tretiraju opisani razlozi za donošenje zakona'', navodi se.

Pa, ipak, Komisija izražava ''razumijevanje za okolnosti u kojima je predložen zakon i svrhu koja se želi postići donošenjem zakona''.

Odvjetnik Hrvačić ističe da su odredbe prijedloga zakona usmjerene protiv svih europskih konvencija.

''Mi tražimo štetu koja je nastupila iz ratnog zločina, a ne ratnu štetu. Ova šteta je usko vezana za kaznena djela ratnog zločina (člana 3. statuta Haškog tribunala), i to su djela koja ne zastarijevaju. Također, ne zastarijeva ni šteta koja iz njih nastaje. Ovakvim načinom kako se radi to bi bilo isto da Haški tribunal kaže da se više neće voditi kazneni postupci dok se ne donesu neki novi zakoni!? Smatram da je ovo neodrživo i protivno svim europskim konvencijama'', ocijenio je Hrvačić, dodajući da su ovaj Prijedlog zakona pisali ljudi koji se, očito, uopće ne razumiju u zakonsku materiju.

Vlada udara na žrtve

Prema njegovim riječima Vlada FBiH na ovaj način udara na pravo svake žrtve da traži moralnu satisfakciju za pretopljene boli.

''Ovo je direktni udar na sve žrtve rata, uključujući sva priznanja. To je, tvrdim, nepromišljen potez Vlade FBiH. Apeliram na Parlament FBiH da ovaj zakon povuče iz procedure, da se odustane od njegovog donošenja jer će imati strahovite posljedice ukoliko bude donesen. To će imati implikacije na sve zakonske postupke'', upozorio je sarajevski odvjetnik.

Pojašnjava da ovaj zakon formalno-pravno ne bi obustavio zakonske postupke pred sudovima u FBiH, a protiv RS. No, boji se različitih tumačenja u praksi.

''Pretpostavljam da ću imati ogromne probleme sa sucima jer će oni po inerciji obustavljati postupke bez obzira što se ne radi o FBiH već tužbama protiv RS. Međutim, implikacije će biti i u izvršnim postupcima gdje se te presude neće moći izvršiti. Ova praksa ne smije biti prihvaćena po bilo koju cijenu jer je to udar na pravo'', poručuje on.

Tužbe za logore tzv. Herceg-Bosne

Kako je agenciji Anadolija potvrđeno od izvora u Vladi FBiH, problem je, po njima, što sudovi terete FBiH za logore tzv. Herceg-Bosne, te se na ovaj način pokušava pronaći adekvatno rješenje. Štoviše, isti izvor tvrdi da sudovi presuđuju i u korist Vojske RS.

''Mislim da je ovo urađeno zbog tužbi Bošnjaka koji su prošli torture u logorima Hrvatskog vijeća obrane, odnosno tzv. Herceg-Bosne. Broj postupaka u slučaju osoba srpske nacionalnosti je zanemariv. Osim toga, Bošnjaci srednje Bosne pokreću postupke protiv FBiH jer su snage HVO-a porušile njihovu imovinu. Tu su ljudi iz Ahmića, odnosno Viteza, Travnika, Bugojna... Svi bi se ti postupci obustavili ako se ovaj Prijedlog usvoji. Ti bi se ljudi stavili u jedan neravnopravan položaj jer bi im se onemogućilo da naplate štetu za ono što im je netko učinio. Oni nisu odgovorni za to što je netko na FBiH ranije preuzeo obaveze HVO-a i tzv. Herceg-Bosne. Ne smiju žrtve plaćati tu cijenu'', zaključuje Hrvačić.

Ministar Mikulić: Nema to veze s amnestijom zločina

Ministar pravde Federacije BiH Zoran Mikulić (SDP), komentirajući nezadovoljstvo žrtava, kazao je za agenciju Anadolija kako se obustava postupaka ''predlaže do donošenja zakona koji će na jedinstven način urediti pitanja ratne štete i odnosi se samo na tužbe protiv FBiH''.

''Nema to veze sa amnestijom zločina, već se isključivo tretira pitanje naknade ratne štete mimo kaznene odgovornosti. To nema veze s ratnim zločinima'', podvlači Mikulić za AA.

Prema njegovim riječima, u kaznenom postupku se može dosuditi imovinsko-pravni zahtjev, pa onda ne treba nikakav obligacijski odnos za naknadu štete.

''Sve je do suda koji u kaznenom postupku sudi za ratne zločine, dakle, koliko će imati senzibiliteta prema žrtvama. Znači, da bi se isplatila šteta mora biti počinjeno kazneno djelo i okrivljeni. To je uređeno Zakonom o kaznenom postupku (ZKP). Slanje na parnicu (slijedi) ukoliko sud to pitanje odmah nije riješio u kaznenom postupku'', ukazao je ministar Mikulić.