Foto: Shutterstock

U HRVATSKOJ je otpad još uvijek smeće, o otpadu se ne vodi dovoljno računa te je generalno situacija izuzetno loša, ustvrdila je danas Nives Kopajtich Škrlec iz Udruge gradova koja je s njemačkom Zakladom Friedrich Ebert u Zagrebu organizirala konferenciju na temu "Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj: gdje smo danas i kako dalje?".

Kopajtich Škrlec je rekla da je otpad u Hrvatskoj "siva" zona, područje u koje se godinama nije sustavno dovoljno ulagalo i da zato danas imamo takvu, izuzetno lošu situaciju.

"U Hrvatskoj postoje 'otoci' gdje više-manje funkcionira zbrinjavanje otpada i sortiranje koje se odvija pod nazovimo ih 'europskim standardima', no, međutim, globalno gledano ponovno smo na začelju Europske unije po odvajanju otpada i uopće po njegovom iskorištavanju", ocijenila je koordinatorica Ureda Udruge gradova Nives Kopajtich Škrlec.

Otpad u Hrvatskoj još je uvijek smeće o kojem se ne vodi računa

Dodala je da je otpad u Hrvatskoj "još uvijek smeće o kojem se ne vodi dovoljno računa, ne vide se nikakvi pomaci, ne vidi se pomak u svijesti, osim u relativno 'malim oazama', ali generalno, situacija je izuzetno loša".

Kaže da je brine, ali i ljuti i žalosti, što je najveći financijski teret spušten na lokalne jedinice, koje se između ostaloga optužuju za nedostatak investicija, pa tako posljedično i za nesustavno gospodarenje otpadom, odnosno za nepoštivanje zakonskih regulativa. "Zakon je vrlo restriktivan i vrlo brzo - 2018. godine, što je praktički sutra, naći ćemo se u situaciji da će Hrvatska plaćati velike penale koje danas plaćaju Rumunjska, Bugarska, Poljska i druge zemlje", naglasila je Kopajtich Škrlec.

Smatra da lokalne jedinice bez pomoći države, prije svega financijske, neće moći dostići te kriterije jer nemaju mogućnosti jačeg, žešćeg investiranja, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokušava se truditi. Kaže da se boji da sve to nije dovoljno. Kopajtich Škrlec je rekla i kako ne zna što je s centrima za gospodarenje otpadom te da joj se čini da neće biti završeni u zadanom roku i da nam slijede vrlo visoke financijske kazne koje ćemo kao država morati plaćati, odnosno spuštati ih na lokalnu razinu.

Smatra da Hrvatska definitivno neće uspjeti s 31. prosincem 2017. ispoštovati sve obveze u gospodarenju otpadom na koje se je obvezala, poglavito vezano za postotke odvajanja otpada, primarne selekcije. Kao primjer navela je Zagreb, koji, kako kaže, strahovito kaska za ostatkom Hrvatske. Rekla je da se u Zagrebu "sve i dalje baca u istu kantu", građanima nisu osigurani uvjeti za primarnu selekciju otpada. "Kao stanovnica Zagreba koja plaće porez i lokalne prihode, nemam kuda s vlastitim otpadom. Ako ga i razdvajam, ponovno će završiti u istom kontejneru, tako da je to prilično nezahvalna situacija", ustvrdila je Kopajtich Škrlec.

" U Hrvatskoj godišnje prosječan stanovnik proizvede 371 kilogram otpada"

Koordinatorica programa Zaklade Friedrich Ebert Blanka Smoljan rekla je da Zaklada s Udrugom gradova od ove godine radi na edukaciji o gospodarenju otpadom, kroz jednodnevne seminare koje organiziraju diljem Hrvatske.

"Odlazeći u gradove, bili smo potaknuti organizirati današnju konferenciju 'Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj: Gdje smo danas i kako dalje?' na kojoj će 40-ak stručnjaka iz svih dijelova Hrvatske razgovarati o ključnim problemima u gospodarenju otpadom", rekla je Smoljan.

Ističe kako statistički podaci govore da u Hrvatskoj godišnje prosječan stanovnik proizvede 371 kilogram otpada te je stoga potrebno adekvatno zbrinuti nastali otpad, ali i potaknuti razmišljanje o prevenciji njegova nastajanja. Problematika gospodarenja otpadom zahtijeva sustavan pristup u pronalasku funkcionalnog i održivog rješenja. Hrvatska se u svojim strategijama opredjelila za koncept regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koji unatoč velikim investicijama još nisu zaživjeli, a neusklađena odlagališta otpada, koja su današnja praksa odlaganja otpada, bilo da su legalizirana ili divlja, ekološki su neprihvatljiv način zbrinjavanja otpada.