Foto: Hina

MINISTAR zdravlja Siniša Varga rekao je u četvrtak u Opatiji da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ostati izvan državne riznice ako se u 2015. pokažu pozitivni rezultati, a da će se u protivnom s 1. siječnja 2016. vratiti u riznicu.

Sudjelujući u početku Savjetovanja o aktualnoj ekonomsko-zdravstvenoj problematici u sustavu zdravstva i primjeni Zakona o radu, koje je organizirala Udruga poslodavaca u zdravstvu, Varga je govorio o strategiji vladinih programa od 2015. do 2017. godine. Istaknuo je da se u zdravstvenoj zaštiti žele postići tri opća cilja – dostupnija zdravstvena zaštita, razvijeniji sustav njene kvalitete i zaštita javno-zdravstvenih interesa cijele zemlje.

Ukazao je na potrebu povećanja osviještenosti građana o vlastitom zdravlju i važnost prevencije, naveo da se pregovara o kolektivnim ugovorima te da se sa sindikatima želi razviti partnerski odnos i uvesti nove modele stimulacije dobrih radnika.

Ministar je naglasio da se radi na tome da bolnice koje rade bolje, više i kvalitetnije to osjete i u financijskom smislu, kazao da ulazimo u godine kada će se imati na raspolaganju sredstva iz strukturnih fondova EU, da ćemo imati veliki ciklus obnove bolnica i infrastrukture te da su neke bolnice već ušle u operativne planove.

Pozvao je sve koje imaju ideje za buduće infrastrukturne projekte u ustanovama da se jave ministarstvu te da će se u tom smislu raditi na što boljoj iskorištenosti EU fondova.

"Za sve ono što nije obuhvaćeno EU strukturnim fondovima smatram da oslonac na javnom sektoru kao izvoru financiranja za te projekte, da je to slaba karika, trebamo se više okrenuti prema privatnom javnom partnerstvu i dugoročno imati infrastrukturu, da se vama pomogne u upravljanju objektima, tako da se stručna znanja mogu bolje iskoristiti", poručio je.

Varga je ocijenio je da zakon o pravima pacijenata nije operativan, rekavši da se radi na novome, zatim da "se ne gaje iluzije da lista čekanja neće biti" te da i u gotovo svim europskim zemljama postoji medicinski prihvatljiva razina čekanja.

Do 2016. planiraju se mjere kojima bi se smanjila stopa aktivnog bolničkog liječenja za 10 posto ili više

Što se tiče dugoročnih ciljeva, alokacije iz državnog proračuna i fondova EU, najavio je da se od 2014. do 2020. očekuje bespovratnih oko 240 milijuna eura za zdravstvo, u čemu "sami moramo" osigurati 15 posto.

Govoreći o Nacionalnom planu razvoja bolnica, savjetnik u ministarstvu zdravlja Ratko Matijević rekao je da broj postelja više neće biti osnova ugovaranja, a da će novi registar pružatelja zdravstvene zaštite omogućiti ubrzanje poslovnih procesa.

Do 2016. planiraju se mjere kojima bi se smanjila stopa aktivnog bolničkog liječenja za 10 posto ili više, prosječna stopa popunjenosti kreveta povećala na 80 do 85 posto, smanjila duljina bolničkog liječenja za 10 do 40 posto i povećao broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za najmanje 10 posto.

Provedbom nacionalnog plana, koji još treba prihvatiti Sabor, povećat će se, procjenjuje se, dostupnost zdravstvene zaštite i unaprijediti usluge, a prema procjeni financijskih učinaka, 34 milijuna kuna u 2015. bi moglo ostati u zdravstvenim ustanovama.

Matijević je pozvao nazočne da sudjeluju u izradi strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu ističući da Hrvatskoj nedostaje liječnika za hitni bolnički prijem i anesteziologa.

Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec izjavila je, govoreći o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice, da se prvi put ima mogućnost plaćati bolnice po izvršenju i upravljati novčanim tokovima na najučinkovitiji način.

"Prema našim podacima, racionalizacijom bolnica je ostvareno oko milijardu kuna manje rashoda, što znači da, iako su se prihodi smanjivali iz godine u godinu, bolnice, s novim načinom i novim financijskim planom koji HZZO ima u 2015., više ne bi stvarale dugove, nego bismo imali održivi zdravstveni sustav", kazala je.

Pojasnila je da su "bolnice uštedjele oko milijardu kuna na razini godine do godine i pol u proteklom razdoblju" te da će prihodi bolnica u sljedećoj godini biti dijelom planirani temeljem trenutnih rashoda, ali i temeljem listi čekanja, raspoloživih kadrova, opreme te dugovanja, odnosno da će se u sljedećem razdoblju trenutna dugovanja u 2014. i preostala u 2013., nakon sanacije u ovoj godini, pokriti iz tekućih sredstava u sljedeće tri godine.