92% Hrvata smatra da živi u korumpiranoj državi: samo 22% prijavilo bi davanje mita
STOPA korupcije u Europi prilično visoka i njeni stanovnici ne vjeruje da će se iskorjeniti iz svakodnevnice društvenog života, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK u 21 zemlji. Čak 92% ispitanika iz Hrvatske smatra da živi u korumpiranoj državi, 79% izjasnilo se da nikada nije dalo mito, a, ukoliko bi bili svjedoci davanja mita, policiji bi to prijavilo njih samo 22%.
Korupcije je znatno više u srednjoj i istočnoj Europi, u odnosu na zapadnu. Rezultati istraživanja pokazuju kako su od svih država Starog kontinenta najkorumpiranije Rusija, Ukrajina i Bugarska, dok je korupcije najmanje u Švedskoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Prema većini parametara, Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice.
Na korupcijskom barometru (korištena metoda Transparency Internationala Corruption Perception Index 2005 -CPI) građani su korupciju na ljestvici ocijenili od 9,2 do 2,4 (1 - potpuno bez korupcije do 10 - iznimno korumpirano), dok je prosječna ocjena za cijelu regiju 5,03.
Zemlje koje su bile uključene u istraživanje su: BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Portugal, Austrija, Rumunjska, Rusija, Grčka, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Švedska, Ukrajina i Velika Britanija. Iz svake zemlje anketirano je 1000 osoba starijih od 15 godina.
Korupciju kao normalnu društvenu pojavu ne prihvaćaju ispitanici u Švedskoj (8%), Velikoj Britaniji (17%) i Grčkoj (19%), dok više od polovica ispitanika u Rumunjskoj (61%), BiH (58%), Češkoj (57%), Latviji (54%) i Mađarskoj (51%) smatra da se radi o normalnoj pojavi koja se ukorijenila u društvo i koja je dio života. Da je korupcija normalna društvena pojava smatra 46% ispitanih Hrvata, čime su se našli na sredini ljestvice, točnije na 9. mjestu.
Više od dvije trećine (68%) ispitanih Europljanja tvrdi da nikada nije dalo mito. 24% njih mito je dalo jednom ili više puta, dok se 15% ispitanika izjasnilo da često ili vrlo često daje mito.
Među ispitanicima koji su skloni davati mito najviše je onih između 30 i 59 godina, a postotak onih koji daju mito raste sa stupnjem obrazovanja. Među ispitanicima koji redovito daju mito 30 je visoko obrazovanih i 16% s završenom osnovnom školom. Ispitanici koji su se izjasnili da redovito daju mito vode se motom - "Tko želi živjeti, mora platiti".
Među ispitanicima koji nikada nisu dali mito najviše je njih iz Potugala (94%), Slovenije (89%), Velike Britanije (84%). Hrvata se 79% izjasnilo da nikada nije dala mito te su i u ovom slučaju zauzeli 9. mjesto.
Najčešće to rade Rumunji kojih se čak 59% posto izjasnilo da je dalo mito, a slijede ih Ukrajinci (46%) u Mađari (44%).
Ispitanici iz pojedinih zemalja vrlo su kritični spram korupciji u državnoj administraciji. Mnogi od smatraju da žive u korumpiranoj državi te da njihove vlade ne poduzimaju ništa kako bi spriječile korupciju. Čak 93% građana BiH vjeruje da živi u korumpiranoj državi, a sljede Poljska (93%) i Hrvatska (92%). Na vrhu ljestvice još su Bugarska (89%), Rusija (88%) Srbija (87%), dok su na dnu Austrija (28%), Švedska (28%), Nizozemska (34%) i Grčka (47%). Navedena uvjerenja odraz su vlastite prosudbe ispitanika o stupnju korumpiranosti državne administracije u njihovim zemljama.
Čak 41% ispitanih Europljana smatra da je državni aparat korumpiran i da niti jedan njegov segmet ne funkcionira bez korupcije. Skeptični prema borbi protiv korupcije najviše su Bugari, Rusi i Mađari, dok je Hrvatska i po ovom pitanju zauzela 9. mjesto.
Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj je zdravsto najkorumpiraniji segmet društva (26%), potom slijedi pravosuđe 20%, vlada 16% te po 7% političke stranke i državne institucije.
Zdravstvo najkorumpiranijim segmentom društva smatraju i Grci, Mađari, Poljaci, Rusi i Poljaci. Za građane BiH, Italije i Latvije najkorumpiraniji je vlada, Bugarske pravosuđe, Češke državne institucije, a Austrije političke stranke.
Samo 26% ispitanika iz regije mito bi prijavilo policiji. Na ljestvici predvode građani Velike Britanije (50%), Švedske (45%) i Grčke (44%), dok bi to učinili rijetki građani Ukrajine (9%), Rusije(11%) i Bugarske (16%).
Ako se nađu u situaciji da budu svjedoci da tvrtka ili privatna osoba daje mito državnom službeniku ili javnoj osobi, policiji bi to prijavilo samo 22% Hrvata. U BiH bi to učinilo 33% građana, Sloveniji 27%, a SiCG 24%.
I.B.