OD UKUPNOG broja zaposlenih čak 60 posto njih ima ispodprosječne plaće dok samo osam posto zaposlenih ima plaću veću od 8.000 kuna neto.

Sve povišice postaju besmislene jer s druge strane očekuje nas inflacija koja rast plaća toliko neutralizira posebice u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj industriji, ugostiteljstvu, bankama, trgovini na malo i poslovanju s nekretninama.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, no također veliki postotak zarađuje i bitno manje. Posljednji podaci DZS-a pokazuju kako 5 posto zaposlenih u pravnim osobama zarađuje manje od 1.900 kuna mjesečno dok se godinu prije ta plaća odnosila na 6 posto zaposlenih. Pritom je 250 tisuća zaposlenih, odnosno četvrtina, zarađivala manje od 2.800 kuna što jedino dokazuje istrebljenost srednjeg sloja, ali i inspekcijske propuste gdje se tolerira bezakonje koje raste na korupcijskim novčanicama.

Velike plaće koje se često "vrte" po naslovima spadaju u nekakav utopsitički svijet jer prema podacima DZS-a samo 7,2 posto, ili 72 tisuće zaposlenih, imaju mjesečno neto zaradu veću od 8 tisuća kuna. Najveće plaće i dalje su u zračnom prijevozu gdje je prosječna neto plaća oko 9.800 kuna što je, uspoređujući konačnu mjesečnu isplatu za zrakoplovstvo, poput omanjeg bonusa. Drugi najbolje plaćeni poslovi su u istraživanju i razvoju, bankama i računalnim djelatnostima, naftnom poslovanju, proizvodnji komunikacijske opreme te duhanskoj industriji.

V.M.