SOMALIJA, siromašna te glađu i građanskim ratom napaćena zemlja na Rogu Afrike, početkom prošlog desetljeća je bila u žarištu svjetskih medija zahvaljujući pokušaju UN-a i američkih vojnih snaga da u njoj zavedu red i mir kako bi se nahranilo njene građane.

Nakon što su se Amerikanci povukli, Somalija je ostala prepuštena sama sebi, a svjetska ju je javnost potpuno zaboravila.

Danas se, stoga, u toj zemlji mora dogoditi nešto zbilja posebno da bi o tome izvješćivali svjetski mediji, i to najčešće ne dobro.

Takve kriterije zadovoljavaju oružani sukobi u glavnom gradu Mogadišuu, koji traju već šest dana i koji su odnijeli najmanje 130 života, uglavnom civila.

Razlog za tako žestoke borbe je nastojanje jedne od somalijskih milicija, naziva Unija islamskog suda, da osvoji glavni grad kako bi u Somaliji nakon više od petnaest godina uspostavila čvrstu centralnu vlast po islamističkom modelu.

Drži se da Unija može očekivati podršku od stanovništva kojoj je svaka, pa i islamistička, vlast draža od anarhije koju predstavljaju klanovske milicije, bande i "gospodari rata".

Uniju islamskog suda mnogi uspoređuju s talibanima koji su u sličnim uvjetima došli na vlast u Afganistanu sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Međutim, prije nego što Unija eventualno preuzme vlast, morat će se suočiti s time da su mnogi "gospodara rata" privremeno premostili razlike te se udružili u Savez za obnovu mira i protuterorizam. Ta organizacija sebe opisuje kao svjetovnu alternativu radikalnim islamistima, odnosno jedinu opciju koja bi od Somalije jednog dana mogla napraviti modernu demokratsku državu.

Krvave borbe su u međuvremenu dobile i širu međunarodnu dimenziju. Savez je tako islamiste optužio za šurovanje s al Qaedom, dok je Unija "gospodare rata" opisala kao "marionete" američke vlade.

Tome u prilog ide i izjava predsjednika somalske "prijelazne vlade" Abdullahi Yusufa Ahmeda, koji je rekao kako je do borbi došlo nakon što su "gospodari rata" od strane američkih dužnosnika primili novac i oružje.

Američki dužnosnici, pak, tvrde da su jedino kontaktirali s "predstavnicima različitih somalskih frakcija" kako bi "izmijenili mišljenja o borbi protiv međunarodnog terorizma".

Promatrači na terenu, pak, kažu da je situacija u Mogadisciuu, ma koliko teška izgledala, daleko od najgore, jer su se mnoge od milicija odlučile da - barem zasada - ostanu neutralne u tamošnjem sve krvavijem sukobu.

D.A.