UVIJEK su bili tu negdje. Na korak do trona. Košarkšaka velesila percipirala je izostanak svog najboljeg igrača Paua Gasola kako prednost, znak da u finalu nema što izgubiti.

Psihologija se tako ponovo pokazala kao veličanstven segment velikih košarkaških utakmica. A finale u Saitami svakako je jedna od tih. Jer nikada prije Grci i Španjolci nisu imali priliku postati svjetskim prvacima.

I bez Gasola, njihovog najvećeg igrača u novijoj povijesti, Španjolci su se konačno uspeli na svjetski tron, pobijedivši u finalu SP-a, u tokijskoj Saitami, momčad Grčke rezultatom 70:47 (43:23)

Problem je za Grke zapravo bila povijesna pobjeda protiv SAD-a. Bilo je to njihovo pravo finale. I protiv nikad bolje, kompaktnije Španjolske, tako emotivno ispražnjeni, nisu imali nikakve šanse.

Možda to nije bilo finale za pamćenje, kao uostalom i većina tvrdih utakmica za prestižne titule. Čitavo smo prvo poluvrijeme čekali da se Grci, kraljevi obrane i obrata, vrate u utakmicu. Shvativši da Papaloukas ne može sam, shvatili smo i da povratka ovaj put neće biti. No, košarka je u Japanu ponovo odradila uspješnu misiju, dokazavši da nitko nema zajamčen status favorita. U prednosti je onaj tko je jači u glavi.

A takav je u Saitami bio Jorge Garbajosa, kojem je izbornik ukazao maksimalno povjerenje. I pogodio.

Garbajosa je razvukao grčku obranu i od prve minute se nametnuo kao lider. "Furije" su, doduše, imale višak raspoloženih igrača, ponajprije Juana Carlosa Navarra na početku susreta, te Reyesa koji je savršeno zamijenio "polomljenu" legendu. Grcima je nedostajao učinak visoke linije, u pvoj četvrtini nisu imali ideju niti priliku za otvoreni šut, a jako teško su pogađali i iz kontakta.

Ni u drugoj četvrtini Grci nisu izgledali bolje, ponajprije zbog zaista briljantne obrane protivnika. Španjolci su zatvorili sve pukotine, udvajali igrače pod košem, i uzalud je trener Panajotis Janakis uvodio u igru nove igrače, jer je razlika do poluvremena narasla na 20 koševa (25:43), a grčkih 23 koša u tom dijelu utakmice svojevrsna je sramota.

Rutinirani izbornik i neprikosnoveni mag grčke košarke nije znao suzbiti euforiju temperametne momčadi koja je nakon pobjede nad SAD-om s previše nervoze krenula u finalni ogled. Unutar grčkih redova vladala je totalna konfuzija, na momente nam je bilo žao gledati ih kako u čudu, onemoćalo gledaju Reyesove egzibicije. A možda je negdje u podsvijesti zaživjela i hrvatska tragedija iz Beograda, utakmica koju su Španjolci dobili za stolom, puno prije nego li je uopće počela...

No, vratimo se mi na treću četvrtinu. Na kraju iste razlika je ostala na 20 koševa (54:34) i Španjolci su mogli započeti sa slavljem jer su nakon SAD-a, SSSR-a, Jugoslavije, Argentine i Brazila tek šesta momčad koja se okitila tim naslovom.

Grcima za utjehu ostaje srebrno odličje što je najveći doseg njihove košarke na svjetskim smotrama. Ipak, ostat će zapamćeno da je njihovih 47 koševa u finalima Svjetskih prvenstava drugi najgori učinak, "ispod" su samo Brazilci koji su daleke 1954. izgubili od SAD-a postigavši 41 koš.

Gasol je, očiju punih suza, proglašen za najboljega igrača prvenstva, a uz njega su u najbojoj petorci Španjolac Jorge Garbajosa, Amerikanac Carmelo Anthony, Argentinac Manu Ginobili i Grk Theodores Papaloukas.

GRČKA: Papalukas 10, Schortsanitis 2, Spanulis 4, Fotsis 7, Dikudis 1, Diamantidis 4, Papadopulos 2, Kakiuzis 17

ŠPANJOLSKA: Cabezas 1, Navarro 20, Calderon 7, Reyes 10, Jimenez 4, B. Rodriguez 6, M. Gasol 2, Garbajosa 20

D.R.