BIVŠA glasnogovornica Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Florence Hartmann, za banjalučke Nezavisne novine potvrdila je suštinu razgovora koji je 31. svibnja 2004. vođen između Carle del Ponte i predsjednika Narodne skupštine RS Dragana Kalinića.

Podsjetimo, Del Ponte je Kalinića tada tražila da Radovanu Karadžiću prenese njenu poruku, a ta je da bi Karadžiću bilo bolje da se dobrovoljno preda nego da čeka akciju uhićenja SFOR-a koji ga sigurno neće živog dopremiti u Haag. Del Ponte je tada još Kaliniću otkrila da je Karadžić 1999. s Tužiteljstvom MKSJ-a pregovarao o predaji, ali se naknadno predomislio i odustao.

Hartmann je za Nezavisne potvrdila da je u svibnju 2004. nazočila sastanku Del Ponte s Kalinićem koji je glavnu tužiteljicu upozorio da taj sastanak zasigurno snima Dragan Čavić, tadašnji predsjednik Republike Srpske, a što se tri godine kasnije pokazalo točnim jer je upravo Čavić bio osoba koja je Nezavisnim predala snimku razgovora.

Hartmann je u svojoj knjizi "Mir i kazna" između ostalog napisala kako je haški tim za praćenje odbjeglih optuženika, u siječnju 2004. u Beogradu uspio locirati Radovana Karadžića, a Nezavisnim je rekla kako je Karadžić lociran i mjesec dana kasnije u selu Zaovine, na teritoriji BiH blizu granice sa Srbijom.

Bivša glasnogovornica optužuje "velike sile" koje nisu "pokrenule odgovarajuću operaciju" hvatanja Radovana Karadžića, na što je, pojašnjava Hartmann, nezadovoljna Carla del Ponte, shvaćajući da se ne može osloniti na "velike sile", obratila ljudima koji su ostali bliski s Karadžićem. Dodala je da se po tadašnjim informacijama Carle del Ponte, Kalinić sastajao s Karadžićem te nije bio jedini.

"Carla del Ponte se u više navrata obratila dužnosnicima RS koji su imali visoki položaj i ostali u kontaktu s Karadžićem, direktno ili preko telefona. Od svih njih je tražila da prenesu poruke da se preda" - kaže Hartmann dodajući kako takvi potezi Del Ponteove možda izgledaju bijedno, ali "nije imala drugog izbora".

"Šta može sud koji nema sudsku policiju. Šta se može uraditi kada sudac, predsjedavajući haškog suda, ne poziva Vijeće sigurnosti zbog neizvršenja naloga za uhićenje, a međunarodne snage ne dobivaju nalog od svoje države da uhite i odvedu bjegunca u Haag, dok ga lokalna policija doživljava kao nacionalnog heroja i štiti ga" - pita Hartmann.

Ona tvrdi da je upravo zbog toga Carla Del Ponte, i pored svih ostalih napora, bila dovedena u situaciju da Dragana Kalinića, kao i tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića, te bivšeg člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića i još neke druge dužnosnike, pita za pomoć tj. da iskoriste svoj direktni ili indirektni kontakt s Karadžićem te ga nagovore na predaju.

"Mogu samo reći da sve upućuje na to da bi Karadžić prije bio ubijen nego prebačen u Haag. Genocid u Srebrenici je počinjen i Karadžić je za to osumnjičen zajedno s ostalima. Zapad je griješio i voljan je sačuvati tajnu iz tog vremena jer je bio spreman na kompromise koji su omogućili vršenje genocida, koji nisu spriječili kada je već započeo", zaključila je nekadašnja bliska suradnica Carle del Ponte.

I.K./Nezavisne novine
Foto: AFP