Foto i video: Luka Šangulin, Index

IVO SANADER i dalje laže s jednakom lakoćom kao što je to činio i u vrijeme kada je bio neupitni vladar Hrvatske. No i puno brže priznaje da je lagao. Osim nešto rjeđe kose na potiljku i odijela koje više ne stoji savršeno, savršena brzina priznavanja je jedina promjena u njegovoj pojavi. I dalje je isti manipulator kao i u prvom desetljeću 21. stoljeća.

Sanader je rekao da se u politiku ne vraća, ali da će o njoj pisati. "Najvažnije mi je pobijediti u procesima, u kojima nema dokaza, i rehabilitirati se, ali o politici ću pisati", kaže.

"Imam tremu", rekao je Sanader na početku promocije prve knjige trilogije "Doba politike". Ni četrdeset minuta kasnije, kada je čuo dovoljno hvalospjeva na račun svog spisateljskog umijeća i političke pronicljivosti, priznao je: "Naravno da nemam tremu".

Gotovo u istom dahu s tim priznanjem sitne laži komplimentirao je publici. Ustvrdio je da je trebalo građanske hrabrosti da se dođe na promociju njegove knjige, kao da neki žbiri čekaju pred vratima hotela Esplanade i spremaju se pred zoru pokupiti sve one koji su došli čuti što to Sanader ima reći i po nešto povoljnijoj cijeni kupiti njegovu knjižicu. Da je takvih žbira bilo morali bi, između ostalih, pokupiti njegova nekadašnjeg prijatelja Vladimira Šeksa koji je i dalje vrlo utjecajan u Hrvatskoj demokratskoj zajednici i njihovoj vladi. Na slobodi ne bi ostao ni Mirko Galić, nekadašnji veleposlanik, šef televizije i Todorićev savjetnik. Čedu Prodanovića ipak ne bi mogli uhapsiti. Uvijek se može izvući da je na promociji bio kao odvjetnik.

Veliki relaksator

Sanader u prvom dijelu trilogije pod naslovom "deTuđmanizacija" piše o četiri teme. Odnosima sa sudom u Haagu, Zerpu, reformi HDZ-a i odnosima s manjinama. Upravo o ovome posljednjemu je najviše i govorio predstavljajući se kao Veliki relaksator. I on i predstavljači njegove knjige, Luka Bebić, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista te Goran Gerovac, urednik knjige, u njegovoj čestitci za pravoslavni Božić vidjeli su simbolički završetak Domovinskog rata. Nema sumnje da je njegovo "Hristos se rodi" imalo veliko simboličko značenje, ali pridavati mu toliki značaj ipak je pretjerano, pogotovo što vidimo da u Hrvatskoj nije završio ni Drugi svjetski, a kamoli Domovinski rat.

Dok je pričao o tome, kod Sanadera se vidjela sva njegova narcisoidnost. Cijelo vrijeme je, poput nekog kraljevskog visočanstva, o sebi govorio u prvom licu množine.

"Mi, kao čovjek...", otelo mu se u jednom trenutku.
 
No vratimo se na knjigu. Sanader u njoj pokušava objasniti da su pojmovi tuđmanizam i detuđmanizacija prazni pojmovi, da nemaju stvarnog sadržaja nego da u njih svatko upisuje sadržaj koji mu u nekom trenutku odgovara. Sanadera su s desnice, još u vrijeme dok je suvereno vladao HDZ-om, optuživali za detuđmanizaciju. On sam za sebe danas tvrdi da je njegova politika samo nastavak Tuđmanove. Koliko je to laskavo za Tuđmana, bolje neka ocijene njegovi poklonici.

O suradnji s Haagom

"Na temi suradnje s Haagom s desnice su mi prigovarali da detuđmaniziram Hrvatsku. Dao sam si truda i provjerio. Svi koji su za vrijeme Tuđmana bili optuženi su i otišli u Haag. Nisu mi to prigovarali iz HDZ-a, nego onkraj HDZ-a. HDZ je bio i ostao stranka centra i desnog centra kao što je SDP stranka centra i lijevog centra. To su narodnjačke centrističke stranke. Ljevica je dalje od SDP-a, kao što je desnica dalje od HDZ-a", ustvrdio je Sander svjesno prešućujući da je Tuđman primjerice Gotovini zabranio da se odazove na ispitivanje haaškim istražiteljima.

Sanaderov vjerni prijatelj Luka Bebić također je ustvrdio da nije bilo nikakve detuđmanizacije u Sanaderovo vrijeme, a ispričao je i zašto se odlučio za Tuđmana 1989. godine.

"Jer je bio Titov general, nositelj spomenice, sin vijećnika ZAVNOH-a i povjesničar", rekao je Bebić. Zašto se odlučio za Sanadera, nije objasnio.

Prije predstavljanja knjige Sanader je rekao da je nije pisao zato da bi se i s kim obračunavao. Želio je pisati o politici i to namjerava i dalje raditi. "Doba politike" trebalo bi imati još dva dijela, a njihove teme i naslove nije želio otkriti.