U Srbiji i dalje antihrvatsko raspoloženje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Hrvati u Vojvodini nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u proces donošenja odluka, a očita je i njihova slaba zastupljenost i u drugim organima javne i državne uprave - u policiji, vojsci, sudstvu, carini, financijskoj policiji, državnim javnim poduzećima", konstatirao je u izjavi za HINU Tomislav Žigmanov, jedan od autora opsežne analize položaja nacionalnih manjina u Srbiji.
U dijelu posvećenom statusu hrvatske zajednice, Helsinški odbor za ljudska prava zaključuje kako su, nakon Albanaca, Hrvati druga manjina prema kojoj većinski narod ima kontinuirano negativne stereotipe, što proizvodi strah i nesigurnost, te negativno utječe na mogućnost javnog djelovanja i ostvarivanja manjinskih prava.
"Hrvatska manjina u Vojvodini je u posljednjih petnaestak godina gotovo ostala bez ikakve društvene moći", ističe se u izvješću.
Nakon pozitivnih pomaka u prvim godinama vladine koalicije demokratskih stranaka DOS, u Srbiji je poslije četiri godine ponovo na djelu "negativan trend tretmana nacionalnih manjina", rezimirao je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
"U Srbiji je nakon prevrata 2000. učinjen određeni pomak u pogledu unapređenja manjinskih prava, ali on je očigledniji u sferi normativne regulacije, nego na planu realnih odnosa u društvu", navodi se u zaključcima, i dodaje kako Helsinški odbor smatra da suspendiran proces unapređenja prava nacionalnih manjina mora biti nastavljen.
"Unatoč napretku, ekonomska, socijalna i politička situacija u Srbiji ne pogoduje ostvarivanju manjinskih prava. Nacionalne homogenizacije, šovinističke kampanje, etničko nasilje, izolacionistička i velikodržavna politika ostavile su dubokog traga u međuetničkim odnosima", stoji u izvješću.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara