ZORAN ĐINĐIĆ, prvi demokratski premijer Srbije ubijen je na današnji dan prije tri godine u dvorištu zgrade srbijanske vlade.

U političke sfere Đinđić ulazi još kao student filozofije na Beogradskom sveučilištu. Zajedno s hrvatskim i slovenskim studentima suprostavlja se totalitarnom režimu i vrlo aktivno sudjeluje u studentskim nemirima nakon čega provodi nekoliko mjeseci u zatvoru. Nakon toga je emigrirao u Njemačku, nastavio studije te doktorirao filozofiju. 

U Srbiju se vraća nakon pada Berlinskog zida. U Demokratskoj stranci je od njenog početka kao jedan od njenih osnivača. 1997., nakon pobjede Miloševića na izborima i sukoba s njegovim režimom, postaje prvi gradonačelnik Beograda koji nije bio iz Komunističke partije.

U siječnju 2001., nakon demokratskih promjena iz listopada 2000., Đinđić pobjeđuje na izborima i postaje prvi srpski premijer bez komunističke prošlosti. Njegov program bio je Srbiju i Crnu Goru približiti Europi, otkinuti je iz okova nacionalizma i netočne interpretacije ratova koje je Srbija vodila zahvaljujući Miloševićevoj propagandnoj mašineriji. Zoran Đinđić uz potpredsjednika tadašnje vlade Čedomira Jovanovića najzaslužniji je za Miloševićevo uhićenje i izručenje Haagu.

12. ožujka 2003. ubijen je u atentatu. Pogođen je s dva metka u trbuh i leđa. Srbijanskim radikalima nije odgovarao njegov obračun s mafijom i korupcijom te iznošenje istine o srpskim ratovima.

Povodom trogodišnjice Đinđićeve smrti bivši premijer Srbije Zoran Živković za B92 zaključio je: "Problemi koji se danas nalaze pred Srbijom isti su kao prije tri-četiri godine, a nema nikoga tko pokazuje želju da ih riješi."

V.Š.