Foto: Science

TAJNOVITA bolest prijeti populaciji šišmiša u Sjevernoj Americi, a znanstvenici vjeruju da je krivac gljivica.

Sindrom bijelog nosa (White Nose Syndrome ili WNS) prvi je put otkriven u New Yorku 2006. godine. U samo četiri godine, bolest se proširila prema jugu i središtu zemlje, te prema Kanadi na sjeveru. U zadnje su vrijeme šišmiši sa sindromom viđeni čak u Teksasu. U ovom trenutku od bolesti je uginulo preko milijun šišmiša, piše LiveScience.

Znanstvenici tvrde da je WNS uzrokovan gljivicom imena "Geomyces destructans",m koja se prenosi uglavnom od šišmiša do šišmiša, ali mogu je prenositi i posjetitelji špilja preko potplata svojih cipela i preko odjeće. Kad gljivica zarazi šišmiše, na licu i krilima im se pojavi bijela tvar, te se životinje bude iz hibernacije, a budući da u zimi nema kukaca, umiru od gladi.

WNS je dosad otkriven kod devet vrsta šišmiša, ali najčešća je kod malih šišmiša vrste myotis. Ljudi koji su bili u špiljama gdje životinje hiberniraju na podovima su mogli vidjeti tisuće mrtvih šišmiša.

Po novom izvještaju u časopisu Science, stopa smrtnosti šišmiša je tako velika da bi zbog nje jedna vrsta šišmiša mogla izumrijeti u roku od 16 godina. To bi mogao biti veliku gubitak za poljoprivredu, jer šišmiši pomažu kod rasplođivanja biljaka, a svake noći pojedu kukaca koliko su teški. Usto jedu prenositelje bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi, kao što su komarci.

Samo šišmiši koji su dosad poginuli bi u jednoj noći jeli 5,5 tona kukaca ili preko milijun tona godišnje.

Zasad postoji mali broj rješenja. Američka služba za šumarstvo počela je ograničavati pristup špiljama u kojima šišmiši hiberniraju. U New Yorku se testiraju tekućine protiv gljivica, ali to bi samo trebalo kupiti malo vremena prije nego se dođe do lijeka. Stanovnicima se savjetuje da na selima izgrade male kućice za šišmiše, kako bi se životinje uspješnije razmnožavale.