NIJE pitanje hoće li se afrička svinjska kuga u nekom trenutku pojaviti u Hrvatskoj, nego kada će se to dogoditi, poručuju stručnjaci i analitičari koji prate širenje te bolesti svinja u Europi, u slučaju čije je pojave najcrnji scenarij uništavanje cijelih uzgoja, što u pitanje može dovesti i cijelo nacionalno svinjogojstvo neke zemlje.

Iako nije zabilježena na području Hrvatske, najveća je prijetnja domaćem svinjogojstvu, piše Glas Slavonije.

Nije opasna za ljude

Afrička svinjska kuga nezaustavljivo se širi Europom od 2014., nije opasna za ljude i za druge životinje, a smrtnost može dosegnuti i do 100 posto. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv nje te je usmrćivanje jedini način iskorjenjivanja bolesti. 

Iskorjenjuje se u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama u krugu od tri i deset kilometara uspostavljaju se rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. 

S obzirom na to da se dosad u nas nije pojavila, dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene su na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja, koje su glavni vektor u širenju bolesti, pa je jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa visoka razina biosigurnosti na farmama i u lovištima.

Prema Nacionalnom kriznom planu za afričku svinjsku kugu, potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od te bolesti, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi, kada je moguće pravodobnim aktivnostima zadržati infekciju na ograničenom području. 

Brojne mjere za sprečavanje pojave bolesti

Zbog tih je razloga Ministarstvo poljoprivrede donijelo naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge, kako bi se cijelo domaće svinjogojstvo sačuvalo od pojave te zarazne bolesti. Naredba propisuje strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinjama, svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je potpuno onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt s divljim životinjama. 

Nadalje, prijevoznici životinja koji dopremaju žive životinje s područja država članica EU-a i trećih zemalja u kojima je potvrđena afrička svinjska kuga moraju osigurati da se stelja i gnoj iz vozila odlože u za to određene kontejnere, a vozilo odmah nakon istovara očisti, opere i dezinficira pod nadzorom ovlaštenog veterinara. 

Također, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, a veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuje znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađene uginule divlje svinje. Nadalje, obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja afričke svinjske kuge, a posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj bit će pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera - dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabrana pašnog držanja svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i slično, piše Glas Slavonije.

Smanjiti rizik

"Ondje gdje se pojavi afrička svinjska kuga, izumiranje divljih i domaćih svinja gotovo je 100-postotno, pa se želi spriječiti takav katastrofalni događaj, smanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u RH", podsjećaju u Ministarstvu, uz napomenu da će se nakon dvije godine od prestanka važenja naredbe populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje prije početka njezine provedbe. 

U 2018. u nas je evidentirano više od 40.000 jedinki te divljači.

Lani više od 1400 slučajeva bolesti

U Europskoj uniji i u Ukrajini u 2018. godini bilo je 1449 slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge u domaćih svinja, a 2017. prijavljeno ih je samo 265. 

Od kada traje epidemija, od 2014., usmrćene su 145.654 svinje na zaraženim gospodarstvima, a broj ukupno usmrćenih svinja u preventivne svrhe višestruko je veći. Od početka epidemije u Europskoj uniji, Rusiji, Ukrajini, Kini i u nekoliko zemalja Afrike ukupno je zahvaćeno više od dva milijuna svinja, od kojih je oko 500.000 uginulo, a 1,5 milijuna svinja usmrćeno je na zaraženim farmama. 

U taj broj nisu uključene domaće svinje koje su usmrćene zdrave u sklopu preventivnih mjera. U 2019. u proračunu EU-a za kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge predviđeno je 14,3 milijuna eura, od čega najviše za Poljsku (4,2), Rumunjsku (3,4) i Slovačku (1,7).