Screenshot: YouTube

HRVATSKI književnik i utemeljitelj moderne čakavske poezije Nikola Kraljić preminuo je u 85. godini života u Rijeci, izvijestilo je u ponedjeljak Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Kraljić je rođen 29. studenoga 1930. u Omišlju na otoku Krku, a preminuo je u 30. listopada 2015. Rijeci. Počeo je pisati u gimnaziji, a objavljivati od 1964. godine, najprije u časopisima. Blizak duhu "krugovaške" poetike, pisao je na čakavici, kojoj je dao modernizirajući jezični, formalno izričajni i značenjski doprinos, te na hrvatskom štokavskom književnom standardu.

Prva zbirka pjesama "Vrime" objavljena je 1972., a predstavila je Kraljića kao zrelog pjesnika, s profiliranom poetikom. Od tada do 2015. objavio je ukupno 42 knjige, od kojih je 36 izvornih zbirki poezije i poetske proze, a ostalo su izbori iz Kraljićeva pjesničkog opusa, neki i u prijevodu na talijanski i engleski jezik, te Sabrane pjesme.

Antološke pjesme 

Kraljićeve pjesme uvrštene su u brojne antologije: Korablja začinjavca, Besedi z kamina i mora, Tra pietre e mare (Antologie cave della regione liburnica di poesie cia), Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, Suvremeno dijalektalno pjesništvo Primorja i Podravine, Moreplovi (Hrvatska poezija o moru, pomorcima i brodovima), Skupljena baština, Antologija pjesništva otoka Krka itd.

Bavio se i prevođenjem poezije s engleskoga i s talijanskog te kritikom i recenzijama s područja književnosti i filozofije, a prevodio je i tekstove s područja kulture, umjetnosti, psihologije i filozofije.

Redovito je objavljivao u gotovo svim uglednim hrvatskim književnim časopisima, a uređivao je časopise Riječka revija, Književna Rijeka.

Bio je dugogodišnji član DHK, čijem je ogranku u Rijeci bio jedan od suosnivača te mu je više godina i predsjedavao. Bio je i član Društva hrvatskih filozofa.

O Kraljiću  je redatelj Zoran Krema snimio je 2009. biografski dokumentarni film pod naslovom "Če sem sem, ma beloga tovara ne zovem moro".