PRVI dan summita 15 šefova država srednje Europe, koji je u petak svečano otvoren u zagrebačkom hotelu Westin, potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe, te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Europsku uniju.

Predsjedavajući summita hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, otvarajući 12. redovni godišnji dvodnevni skup poručio je kako je proširenje Europske unije jedini put kojim Europa treba ići.

Predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks u pozdravnom je govoru rekao kako Hrvatska odluku o početku pregovora shvaća "kao priznanje demokratske zrelosti države" ponovivši kako članstvo u uniji uživa nepodijeljenu potporu svih parlamentarnih stranaka.

Hrvatska vlada zauzima se da se proces proširenja EU nastavi dok god ne obuhvati cijelo geografsko područje Europe, a osobito dok se u uniju ne uključe preostale države jugoistočne Europe, rekao je premijer Ivo Sanader u pozdravnom govoru poručivši da "je izbor otklona izbor izolacije. "Ostati izvan procesa europskih i globalnih integracija znači ostati zaboravljen, zametnut i nemoćan", naglasio je.

Nakon pozdravnih govora predsjednik Mesić otvorio je prvu plenarnu sjednicu posvećenu pitanju završetka procesa europske integracije, poslije čega su sudionici govorili po načelu senioriteta, odnosno duljini vremena provedenog na predsjedničkoj dužnosti.

Slovački predsjednik Ivan Gašparovič u nastavku prve plenarne sjednice 12. sastanka predsjednika srednjoeuropskih zemalja rekao je u petak u Zagrebu kako proširenje EU nije završeno valom u kojem je ušla i njegova zemlja, ustvrdivši kako bi bilo "štetno kad bi granice EU bile uklesane u kamenu".

Austrijski predsjednik Heinz Fischer rekao je kako je optimizam glede daljnjeg proširenja opravdan, jer je razvoj unije "dosad bio put uspjeha, unatoč nekim poteškoćama".

Rumunjska i Bugarska su, kako je istaknuo, "već gotova priča", a "ispravnom i opravdanom" smatra odluku o Hrvatskoj koja će, uvjeren je Fischer, nastaviti suradnju s ICTY-em.

Austrijski predsjednik odbacio je spekulacije o povezanosti Turske i Hrvatske u trenutku donošenja odluke o početku pregovora, rekavši kako "sve što se dogodi u jednom danu nije međusobno povezano".

"Što se Austrije tiče, pegovori s Hrvatskom mogli su početi i prije ljeta. Nismo mi krivi što su bili odgođeni", naglasio je Heinz Fischer.

Georgi Parvanov, predsjednik Bugarske, koja bi zajedno s Rumunjskom 1. siječnja 2007. trebala postati punopravnom članicom EU poručio je da europska perspektiva pruža najbolji okvir za stabilizaciju i demokratizaciju neke zemlje.

"Zemlje u regiji nemaju iste probleme, formalni status i pojedinačne situacije, ali imaju istu težnju - europske integracije" i zato trebaju razgovarati o europskoj budućnosti, rekao je predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, dodavši kako tu zemlju "raduje uspjeh Hrvatske oko početka pregovora".

Prije svega, naglasio je, "Europa mora pobijediti u nama samima", pojasnivši kako se to ogleda u tome da solidarnost i demokratičnost nadjačaju ratobornost i nasilnost.

Makedonski predsjednik Branko Crvenkovski rekao je kako je Makedonija u presudnoj fazi puta u EU. "Sljedećeg mjeseca očekujemo da EK ispravno vrednuje napore koje smo uložili u reforme i da nam pozitivno mišljenje za početak pregovora o punpravnom članstvu", kazao je.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, ocijenivši da je njegova zemlja učinila puno na provođenju reformi, prigovorio je što su toj zemlji ponuđena neka nedemokratska i nepravična reformska rješenja "na štetu najmalobrojnijeg naroda".

Rumunjski predsjednik Traian Basescu kazao je kako je kosovska kriza ukazala na potrebu razvijanja ranih mehanizama upozorenja u Europi kako bi se ubuduće izbjegli takvi izvori nestabilnosti na području zapadnog Balkana.

Rumunjski predsjednik pozvao je i na uključivanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije u proces europskih integracija te davanje prespektive punopravnog članstva tim zemljama.

Mađarski predsjednik Laszlo Soloyom također je podržao proces proširenja smatrajući da će ono donijeti gospodarski i sigurnosni boljitak području koje graniči s njegovom zemljom te će biti važno i za osiguranje bolje zaštite manjina.

Posebni gost skupa Valdas Adamkus, kao posljednji govornik, poručio je da obveza EU i NATO-a pomoći zemljama u susjedstvu Eropske unije, kako bi provele potrebne reforme i postigle gospodarsku i sigurnosnu stabilnost - od zemalja zapadnog Balkana do Ukrajine, Moldavije i Gruzije.

Na summitu iskazana potpora procesu proširenja EU

Početak plenarnog zasjedanja summita srednjoeuropskih predsjednika potvrdio je predanost zemalja članica Europske unije nastavku procesa proširenja na jugoistok Europe, te želju i opredjeljenje zemalja kandidata i zemalja aspiranata za ulazak u Europsku uniju.

"Tvrđava Europa neodrživa je... proširenje se treba nastaviti", poručio je slovenski predsjednik Janez Drnovšek, a češki predsjednik Vaclav Klaus poručio je kako bi bila "tragična pogreška" kada bi se zbog unutarnjih problema u Uniji proces proširenja zaustavio. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski poručio je kako Europska unija treba pokazati "solidarnost i otvorenost prema zemljama južne i istočne Europe".

Drnovšek je, osvrćući se na neuspjehe referenduma u pojedinim državama članicama EU, kazao kako te zemlje nisu objasnile svojim građanima što zapravo znači proširenje unije i upozorio da bi to vodilo u "Europu podjela", odnosno s jedne strane Europu blagostanja i s druge Europu siromaštva.

Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi poručio je kako je dovršetak procesa europskih integracija temeljni cilj Unije te poručio kako odbijanje Ustava u nekim zemljama nije bio i znak odbijanja procesa proširenja već želja za osiguranjem boljeg upravljanja Europskom unijom.

Češki predsjednik poručio je i kako se treba riješiti barijera unutar EU i osigurati slobodan protok ljudi, roba i kapitala.

Poljski predsjednik pozvao je i na uključivanje Ukrajine, Moldavije i Gruzije u proces europskih integracija te davanje prespektive punopravnog članstva tim zemljama, a tu je ideju podržao i Drnovšek.

Albanski predsjednik Alfred Moisiu kazao je kako njegova zemlja već više od desetljeća radi na dostizanju ekonomskih, pravnih i političkih standarda Europske unije te poručio kako ni Kosovo ne može ostati izvan granica unije.

Moldavski predsjednik Vladimir Voronin, potvrđujući aspiracije svoje zemlje za članstvom u EU kazao je kako i vlasti njegove zemlje provode potrebne reforme kako bi se prilagodile kriterijima za europske integracije.

Predsjednici su u svojim govorima pozdravili i početak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.

Predsjedavajući summita hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, pozdravljajući sudionike skupa poručio je jutros kako je proširenje Europske unije jedini put kojim Europa treba ići.

"Integracija Europe jedinstveni je, milenijski, pothvat kojemu nema alternative i kojega valja privesti kraju u interesu kako europskih zemalja, tako i cijeloga svijeta. Europsku integraciju ne smije se ni dovoditi u pitanje, a ni zaustavljati", kazao je Mesić dodajući da je za uspješan nastavak toga procesa nužna intenzivna kampanja obavještavanja građana, ne samo zemalja članica Europske unije, nego i zemalja - kandidata i onih koje će tek postati, kako bi u najširoj europskoj javnosti prevladala svijest o prednostima što ih nosi integracija.

"Zemlje - kandidati za članstvo u Europskoj uniji, kao i zemlje koje tek teže tome da dobiju status kandidata, trebaju nesmanjenim tempom i odlučnošću nastaviti s prilagođavanjem europskim standardima i usvajanjem europskih kriterija, kako bi što prije ispunile uvjete za dobivanje statusa kandidata, odnosno za otpočinjanje pregovora o punom članstvu u Europskoj uniji. Individualna dostignuća u tome procesu individualno će se vrednovati, uz primjenu jednakih kriterija i postavljanje jednakih uvjeta svim potencijalnim novim članicama Europske unije", rekao je Mesić.

U procesu prilagodbe svih u Europi na proširenje Unije Mesić je poručio kako treba izaći iz uskih nacionalnih okvira i odreći se ljubomornog čuvanja onoga što dijeli i razlikuje.

"Umjesto toga moramo težiti pretvaranju nacionalnih različitosti u opće-europsko bogatstvo, a uski nacionalni interes podrediti, ne odričući se pri tome od njegovoga ostvarivanja, širem interesu integrirane Europe", rekao je Hrvatski predsjednik.

On je dodao kako u traženju odgovora na izazove s kojima se suočavaju europske zemlje i njihovi građani ne bi trebalo prihvatiti ograničenja postojećeg liberalnog modela.

Osvrnuvši se na probleme u borbi protiv globalnog terorizma Mesić je kazao kako sve europske zemlje, uz odlučno i aktivno podupiranje te borbe u punoj suradnji s Ujedinjenim narodima, moraju posvetiti osobitu pozornost zaštiti i poštivanju kako ljudskih prava, tako i olakšica što se u prometu ljudi i dobara primjenjuju u sklopu ostvarivanja koncepta europske integracije.

"Ni u kojem slučaju i nigdje ne smije se snagama sklonim totalitarizmu dozvoliti da borbu protiv globalnog terorizma iskoriste kao paravan za sužavanje demokratskih prava i sloboda", kazao je Mesić.

Sanader: EU se treba širiti dok ne obuhvati cijelo područje Europe

Hrvatska vlada zauzima se da se proces proširenja EU nastavi dok god ne obuhvati cijelo geografsko područje Europe, a osobito dok se u uniju ne uključe preostale države jugoistočne Europe, rekao je u petak u Zagrebu hrvatski premijer Ivo Saader u pozdravnom govoru na otvaranju 12. sastanka predsjednika srednjoeuropskih država.

"Tek nakon dovršetka procesa europskih integracija na cijelom prostoru Europe bit će moguće reći da je izgrađena nova Europa, da je dovršena izmjena njezine političke i sigurosne arhitekture. Zato se Europska Unija ne smije prepustiti zamoru i predati pred izazovima proširenja", rekao je Sanader za govornicom u hotelu Westinu.

Osobito je naglasio važnost europskih integracija za zemlje jugoistočne Europe.

"Europska perspektiva vrlo je značajna za zemlje jugoistočne Europe, zbog njihovog unutarnjeg razvitka, ali i sigurnosti i stabilnosti tog dijela Europe", rekao je Sanader.

Zbog toga je hrvatski premijer pozdravio početak pregovora SCG i EU o SSP-u, rekao kako Hrvatska očekuje pozitivan avis EK za Makedoniji i izrazio uvjerenje da će tim putem vrlo brzo krenuti i BiH.

Europska perspektiva je, naglasio je premijer, motiv za svako društvo da se reformira i pokuša dostići najviše demokratske standarde

"Moramo biti svjesni i znati reći našim građanima da nitko ne može opstati sam i izdvojen; izbor otklona je izbor izolacije. Ostati izvan procesa europskih i globalnih integracija znači ostati zaboravljen, zametnut i nemoćan", naglasio je Sanader.

Govoreći o summitu, premijer je rekao kako je za Hrvatsku ovaj skup posebno priznanje u ovom trenutku, jer je on potvrda nove međunarodne afirmacije zemlje, "potvrda da smo postali aktivni sudionici promišljanja o novoj Europi"

Prostor srednje Europe, podsjetio je Sanader, najčešće je tragično preživljavao podjelu europskog istoka i zapada.

"Podijeljena Europa dijelila je i naše narode. Okrenutost prema nepodijeljenoj Europi zato je naša iskonska potreba", kazao je, dodavši kako ovaj susret vidi kao još jednu prigodu da se razmjenom mišljenja predsjednika država još snažnije profilira glas srednje Europe i naših prostora, na dobrobit cijele Europe

Predsjednik hrvatskog Sabora Vladimir Šeks u pozdravnom je govoru ocijenio vrlo simboličnim to što se summit održava upravo u Hrvatskoj, koja je upravo počela pregovore o punopravnom članstvu u EU.

"Odluku o početku pregovora shvaćamo kao priznanje demokratske zrelosti države i time je proces približavanja Hrvatske EU ušao u posljednju fazu", rekao je Šeks, ponovivši kako članstvo u uniji uživa nepodijeljenu potporu svih parlamentarnih stranaka.

Podsjetio je kako je u Saboru već obavljen veliki dio posla na usklađivanju hrvatskih zakona s europskim zakonodavstvom, što će pridonijeti bržem procesu screeninga.

Otvaranje pristupnih pregovora Hrvatske najbolja je potvrda pristupa koji zemlje kandidate ocjenjuje isključivo prema postignućima i velik je poticaj za sve susjedne zemlje, u kojima Hrvatska podržava reformske procese, rekao je Šeks.

Mesić: Sad treba raspravljati o dovršetku procesa europskog ujedinjavanja

Europa se danas nalazi u završnoj fazi stvaranja saveza država i sad je pravi trenutak za raspravu o tome kako dovršiti proces europskog ujedinjavanja, rekao je u petak u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u govoru na "Croatia Summitu 2005", koji je okupio predsjednike 15 europskih zemalja.

Kao prvi govornik prve plenarne sjednice pod nazivom "Kako završiti proces europske integracije", Mesić je rekao da je rasprava na tu temu "izazovan, ali i krajnje odgovoran zadatak" i da "upravo ovaj trenutak, ma kako kompleksan, a u nekim aspektima možda i nepovoljan, pruža pravi okvir za razmjenu gledišta baš o tom pitanju".

"Europa se danas nalazi u završnoj fazi stvaranja saveza država i upravo u toj završnoj fazi, poslije velikog vala proširenja prije malo više od godine dana, javljaju se sumnje treba li ići dalje, kojom brzinom i s kojim ciljem", upozorio je.

"Pitanja su legitimna, ali odgovori na njih jasni su i jednoznačni, barem kako ja vidim stvari - s europskim ujedinjavanjem treba ići dalje, a brzina tog procesa mora i smije ovisiti isključivo o brzini kojom se zemlje - kandidati prilagođavaju europskim standardima i ispunjavaju uvjete za članstvo", naglasio je hrvatski predsjednik.

Mesić je kazao kako "može shvatiti da u nekim sredinama postoji strah od daljeg brzog širenja" i da se na nove realnosti treba naviknuti, no da se "od puta kojim se krenulo ne smije odustati".

"Europa se prvi put ujedinjuje slobodno izraženom voljom svojih država i naroda. Većina Europljana vjeruje u taj projekt i naprosto ne dolazi u obzir da se ovoj ili onoj političkoj eliti dozvoli da zbog nedostatka hrabrosti ili vizije taj veliki i veličanstveni projekt dovede u pitanje", ocijenio je hrvatski predsjednik.

Ponovio je kako ujedinjena Europa nije magično rješenje za sve probleme, osobito tranzicijskih zemalja, ali i kako upravo ona pomaže u stvaranju uvjeta u kojima će te probleme biti moguće rješavati.

"Stare članice nemaju razloga bojati se novih, a nove nemaju ni razloga, ni osnova vjerovati da će samim članstvom naći odgovore na otvorena pitanja što ih muče. Morat će se raditi, naporno, sustavno i, a to mi se čini najvažnijim, zajednički", kazao je.

Rekao je kako su udarci koje je Europski ustav doživio na putu ratificiranja posljedica nezadovoljstva građana politikom nacionalnih vlada i nedovoljne obaviještenosti o tome što ujedinjena Europa zapravo jest.

"Sama činjenica da s ratificiranjem nema problema u parlamentima, ali ima na referendumima, potvrđuje da političari znaju o čemu je riječ, ali građani uvijek baš i ne znaju", smatra Mesić.

Hrvatski predsjednik drži kako je za dovršetak procesa europskog ujedinjavanja potrebno "najprije odlučno razbijati nedoumice i razgrađivati neznanje o tome što Europska unija jest i što će biti, a potom definirati, a možda i redefinirati pojam Europe koji nije ni samo zemljopisni, ni samo politički".

"Moramo se složiti oko toga da granica Europe nije ova ili ona rijeka, ovaj ili onaj gorski masiv, nego da je ta granica tamo dokle sežu europske vrijednosti, europska tradicija, europska kultura", ustvrdio je, dodavši - kao ilustraciju - da je takva Europa "nezamisliva bez Rusije, a - budimo iskreni - teško zamisliva bez Turske".