Ilustracija: Shutterstock

OKO 70 milijuna ljudi u svijetu ima problema s mucanjem, što je oko jedan posto populacije. Kroz fazu mucanja, koja traje šest ili više mjeseci, prolazi čak pet posto djece.

Prema stručnjacima američke Zaklade za pomoć osobama koje mucaju, problem može uzrokovati više različitih čimbenika i njihovih kombinacija. Uglavnom se navode četiri: genetika (oko 60 posto ljudi koji mucaju ima nekoga u obitelji s istim problemom); razvoj u djetinjstvu (djeca koja imaju neke druge probleme s govorom ili s razvojem uopće, češće mucaju); neurofiziologija (novija istraživanja pokazala su da ljudi koji mucaju drugačije procesuiraju jezik); obiteljska dinamika (visoka očekivanja i ubrzani stil života).

Međutim, jedno novo istraživanje, predstavljeno u časopisu Human Brain Mapping, pokazalo je da je mucanje povezano sa slabijim dotokom krvi u područje mozga poznato kao Broca. Taj dio čeonog režnja mozga naziva se po francuskom liječniku Paulu Broci koji ga je prvi temeljito istraživao krajem 19. stoljeća, a ima važnu ulogu u obradi govora. Rezultati pokazuju da je jače mucanje povezano sa snažnije sniženim razinama dotoka krvi u to područje. Uz to studija je otkrila da su veće abnormalnosti u dotoku krvi u posteriorni režanj, povezan s obradom riječi koje čujemo, u korelaciji sa snažnijim mucanjem. Ovo otkriće ukazuje na to da uobičajena patofiziologija neuronske 'jezične' petlje koja povezuje čeoni i stražnji dio sljepoočnog režnja vjerojatno pridonosi jačini mucanja.