ZNANSTVENICI su na jugoistočnoj obali Australije otkrili fosil dosad nepoznate vrste prapovijesnog kita. Ovo drevno stvorenje plivalo je oceanima prije 26 milijuna godina, a svojim velikim očima i oštrim zubima dominiralo je svojim vodenim staništem, piše Science Alert.

Ipak, postoji značajna razlika u odnosu na današnje divove. Za razliku od modernih kitova, koji su među najvećim životinjama na planetu, novootkriveni Janjucetus dullardi bio je iznenađujuće malen – veličine odraslog čovjeka ili prapovijesnog pingvina.

Galerija

On pripada skupini sićušnih kitova koji su nekoć nastanjivali vode oko Australije, prije nego što su te životinje prije otprilike 5,3 milijuna godina počele rasti do današnjih monumentalnih dimenzija.

Kit nalik morskom psu

"To je u biti mali kit s velikim očima i ustima punim oštrih, režućih zuba", pojašnjava paleontolog Ruairidh Duncan s Istraživačkog instituta Museums Victoria i Sveučilišta Monash u Australiji. "Zamislite verziju kita usana nalik morskom psu – malenog i varljivo slatkog, ali definitivno ne bezopasnog."

Ovaj rijedak fosil sastoji se od djelomične lubanje, uključujući zube i ušne kosti, što je znanstvenicima omogućilo da ga klasificiraju kao mamalodontida, izumrli rod drevnog kita. J. dullardi je tek četvrti mamalodontid otkriven u svijetu i treći pronađen u fosilnoj formaciji Jan Juc u australskoj Victoriji. Njegovi ostaci prvi su koji detaljno čuvaju i zube i strukturu unutarnjeg uha. 

Ključni uvidi iz fosila

Istraživači vjeruju da ostaci pripadaju mladuncu dugom oko dva metra. Iako bi odrasla jedinka bila veća, ne bi dosegla današnje proporcije kitova; procjenjuje se da su mamalodontidi dosezali maksimalnu duljinu od četiri metra.

Ušne kosti pružaju ključan uvid u to kako je J. dullardi percipirao okolinu i navigirao. Kitovi su se dramatično razvili od vremena kada je ova vrsta živjela. Primjerice, iako su mamalodontidi klasificirani kao kitovi usani, imali su zube umjesto usnih ploča koje moderni kitovi koriste za filtriranje hrane. To sugerira da su bili ogranak glavne evolucijske linije današnjih kitova usana.

Analiza unutarnjeg uha i zuba J. dullardija mogla bi pomoći znanstvenicima da otkriju zašto su mamalodontidi izumrli, dok su druge vrste kitova nastavile napredovati i evoluirati.

"Ovaj fosil otvara prozor u to kako su drevni kitovi rasli i mijenjali se, te kako je evolucija oblikovala njihova tijela dok su se prilagođavali životu u moru", izjavio je paleontolog Erich Fitzgerald. "Ova je regija nekada bila kolijevka za neke od najneobičnijih kitova u povijesti, a mi tek počinjemo otkrivati njihove priče."

Ovo značajno otkriće objavljeno je u časopisu Zoological Journal of the Linnean Society.