NASA-in teleskop pada prema Zemlji. Letjelica koja ga treba spasiti ima problema
SPASILAČKA misija koja bi trebala spriječiti pad jednog od ključnih NASA-inih svemirskih opservatorija na Zemlju i sama se našla u problemima. Unatoč tome, još postoji nada da će se i spasilačka letjelica i opservatorij izvući iz tehničkih poteškoća. Opservatorij Neil Gehrels Swift, lansiran prije gotovo 22 godine, bez intervencije će vjerojatno ove jeseni ući u atmosferu, piše CNN.
Opservatorij služi kao višenamjenski astrofizički alat, a znanstvenici ga opisuju kao NASA-inog "prvog odgovora" u svemiru na iznenadne kozmičke događaje. No, atmosferski otpor, pojačan Sunčevom aktivnošću, počeo ga je spuštati prema Zemlji.
Prema NASA-inim predviđanjima, Swift će se srušiti čim potone ispod optimalne visine od oko 300 kilometara. Kako bi to spriječila, agencija je odabrala tvrtku Katalyst Space Technologies iz Arizone, koja je u samo devet mjeseci morala dizajnirati, izraditi, testirati i lansirati letjelicu za podizanje orbite Swifta.
Robotski satelit nazvan LINK lansiran je 3. srpnja. Sve je izgledalo kao da teče prema planu, no oko 25. srpnja LINK se počeo nekontrolirano vrtjeti, što je uzrokovalo privremeni prekid komunikacije. Iako je rotacija sada uglavnom pod kontrolom, spajanje sa Swiftom kasni i neizvjesno je hoće li LINK stići do opservatorija na vrijeme.
"Teško je uopće pojmiti koliko je nevjerojatno što smo stigli ovako daleko", rekao je Shawn Domagal-Goldman, direktor NASA-inog odjela za astrofiziku, na konferenciji za medije 17. lipnja. "Čak i ako svi odrade svoj posao savršeno, postoje rizici koje ne možemo kontrolirati. Duboko sam zahvalan što smo se uopće upustili u ovo."
Neočekivane poteškoće
Nakon uspješnog lansiranja, operativni tim tvrtke Katalyst potvrdio je komunikaciju sa satelitom i započeo provjere navigacije i senzora. Satelit je rasklopio solarne panele i pokrenuo potisnike. Katalyst je 13. srpnja objavio da je LINK na pola puta kroz fazu aktivacije. Dva dana kasnije, NASA je potvrdila napredak, ali je dodala da je tim naišao na probleme.
"Tim Katalysta brzo je riješio početne probleme s komunikacijom i kontrolom položaja. Među njima je bio i kvar na jednom od tri zamašnjaka letjelice", stoji u NASA-inoj objavi od 15. srpnja. "Nakon što je utvrđen uzrok, primijenjene su softverske zakrpe i operativna ažuriranja, čime su vraćeni pouzdana komunikacija i stabilna kontrola položaja."
Međutim, 28. srpnja tvrtka je objavila da se LINK već tri dana nekontrolirano vrti oko više osi. "Preliminarna istraga pokazuje da dva od tri zamašnjaka LINK-a trenutačno ne rade, a zabilježen je i gubitak funkcionalnosti u sustavu potisnika na hladni plin", objavila je NASA istog dana. Dodali su da Katalyst ima plan za stabilizaciju letjelice.
Dva dana kasnije, tim je uspio smanjiti brzinu rotacije s 9 na 4 stupnja u sekundi. "Timovi su dodatno procijenili funkcionalnost LINK-a i utvrdili da još uvijek postoje načini za podizanje orbite", objavila je NASA 31. srpnja i dodala da blisko surađuje s Katalystom na razmatranju novih pristupa.
Katalyst je u srijedu potvrdio da napreduje s popravkom LINK-a. Brzina rotacije smanjena je na 1,47 stupnjeva u sekundi. "Tim je koristio jedan od LINK-ovih električnih potisnika kako bi usporio letjelicu. Pritom je potrošeno manje od 100 grama goriva da bi se sačuvalo za fazu spajanja i podizanja orbite", stoji u objavi.
Sada se planira slanje softverskog ažuriranja koje bi trebalo vratiti ispravnu orijentaciju LINK-a u svemiru i omogućiti manevre za usklađivanje orbite s opservatorijem.
Spasilačka misija visokog rizika
Prema prvotnom planu, LINK je trebao pregledati Swift krajem srpnja, no sada se očekuje da će se to dogoditi mjesec dana kasnije. Nakon što čvrsto uhvati Swift, LINK bi trebao pažljivo aktivirati svoja tri ionska potisnika i tijekom dva do tri mjeseca vratiti opservatorij u njegovu prvotnu orbitu. Nije jasno kako će kašnjenje utjecati na planove.
"Cijeli je pothvat izazovan i rizičan", rekao je Kieran Wilson, glavni istraživač za LINK u Katalystu, na konferenciji za medije 17. lipnja. "Mnoge letjelice, koje su imale znatno dulje vrijeme za razvoj i veća sredstva, doživjele su neuspjeh zbog naizgled jednostavnih razloga."
Teleskop je ime dobio po čiopama (eng. swift) zbog svoje sposobnosti da se brzo okrene prema kozmičkim događajima i njihovom naknadnom sjaju. Omogućio je dugotrajna proučavanja kometa, gravitacijskih valova i crnih rupa. Budući da trenutačno nema planova za novi teleskop s takvim mogućnostima, NASA je zaključila da je isplativije pokušati spasiti ovaj opservatorij. Swift trenutno ne provodi znanstvena promatranja kako bi sačuvao energiju, no to bi se moglo promijeniti ove jeseni ako misija spašavanja uspije.