JUTROŠNJE detoniranje sjevernokorejske atomske bombe bi, prema mišljenju nekih političkih analitičara, moglo imati dalekosežne i donedavno posve nezamislive posljedice.

Tako se smatra da je gotovo izvjesno da će ulazak u Sjeverne Koreje u nuklearni klub ne samo donijeti novu razinu nestabilnosti na područje Istočne Azije, nego i izazvati utrku u naoružanju među tamošnjim državama, pri čemu ni nuklearna opcija više nije isključena.

Među državama koje će današnji događaj shvatiti kao poticaj za započinjanje vlastitog nuklearnog programa se najčešće spominju Južna Koreja i Tajvan. Međutim, više nije isključeno da bi se nuklearnim oružjem mogla opskrbiti i država za koju se donedavno držalo da je posljednja koja bi to htjela učiniti - Japan.

Japan je, naime, jedina država koja je imala nesreću osjetiti primjenu nuklearnog oružja u ratu, te su njena javnost i političari desetljećima bili najvatreniji zagovornici nuklearnog razoružanja. Japanu su nakon katastrofalnog poraza militarističkog režima u drugom svjetskom ratu mirovnim ugovorima nametnuta brojna ograničenja razvoja oružanih snaga, a to je potvrđeno i ustavom.

Japan je nepostojanje snažnih oružanih snaga nadoknadio velikim američkim garnizonom, te je malen budžet za obranu, između ostalog, znatno pridonio gospodarskom čudu u drugoj polovici 20. stoljeća.

Međutim, Japan se posljednjih godina pod vladama nacionalistički i desničarski raspoloženog premijera Junichira Koizumija, koristeći i sjevernokorejsku nuklearnu krizu kao povod, počeo sve više vraćati tradicionalnom militarizmu. Smatra se da će istu takvu politiku nastaviti i današnji premijer i Koizumijev štićenik Shinzo Abe.

Zbog toga se sve više špekulira da će Japan, pored nastojanja da se moderniziraju i ojačaju oružane snage, nastojati razviti i vlastito nuklearno oružje. Takvu preporuku je nedavno dao i trust mozgova na čelu s bivšim premijerom Yasuhirom Nakasoneom.

Ukoliko se Japan uistinu odluči za nuklearnu opciju, razvoj i proizvodnja oružja će biti relativno brz u usporedbi s drugim državama, s obzirom na veliku količinu plutonija korištenog kao gorivo u brojnim nuklearnim elektranama.

Takva odluka bi, pak, mogla izazvati "domino efekt" u široj regiji. Osim Južne Koreje i Tajvana, putem nuklearnog naoružavanja će bi mogao krenuti i Mijanmar - kojeg, slično kao i Sjevernu Koreju, smatraju otpadnikom iz međunarodne zajednice.

Pored njih se spominju i Vijetnam i Indonezija. Sve tri države su nedavno izjavile kako počinju ozbiljno istraživati nuklearnu energiju, mada isključivo u "miroljubive svrhe".

D.A.