ISTRAŽIVANJE kojeg je agencija GfK tijekom studenog ove godine provela na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina, pokazalo je kako Hrvati smatraju kako je "najunosnije" biti političar (88 posto), dok najviše cijene liječnike (57 posto).

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 11 profesija - liječnici, pravnici/odvjetnici/suci, programeri/IT stručnjaci, arhitekti, inženjeri, političari, ekonomisti, profesori/nastavnici, novinari, trgovci, poljoprivrednici.

Osim liječnika, Hrvati izrazito cijenjene pravnike, odvjetnike i suce (55 posto), programere i IT stručnjake (46 posto), arhitekte (45 posto) i inženjere (42 posto). Najmanje su cijenjene profesije novinara (16 posto), trgovca (sedam posto) i poljoprivrednika (šest posto).

Samo pet posto Hrvata misli kako političari nisu korumpirani

Po pitanju ekonomskog statusa pojedinih profesija, građani smatraju kako najbolje stoje političari (97 posto), pravnici (95 posto), programeri i liječnici (94 posto), inženjeri i arhitekti (93 posto) i ekonomisti (90 posto). I na ovoj ljestvici su poljoprivrednici posljednji - čak 80 posto građana smatra kako je ekonomski status te profesije loš, dok ga svega 20 posto ocjenjuje dobrim.

Predodžba o vrlo visokoj korumpiranosti političara (81 posto) potvrđena je i u ovom istraživanju, a slična je i u drugim zemljama. Političare slijede pravnici (66 posto) i liječnici (52 posto). Svega pet posto građana smatra kako korupcije u politici i u zdravstvu uopće nema. Usporedbe radi, čak 82 posto Hrvata misli kako korupcije nema u poljoprivredi.

Profesije političara i poljoprivrednika jednako privlačne

Kad bi mogli birati svoju profesiju, Hrvati bi najradije bili inženjeri ili ekonomisti (po 12 posto), 10 posto je onih koji su se odlučili za zvanje liječnika ili pravnika, a devet je posto onih koji bi željeli biti profesori. Po osam posto Hrvata se odlučilo za profesije političara, programera i poljoprivrednika, sedam posto za profesiju arhitekata, dok su najneprivlačnija zvanja arhitekt (sedam posto), trgovac (četiri posto) i novinar (tri posto). Devet posto ispitanika se nije moglo odlučiti koju bi profesiju odabrali.

I.M.
Foto: Index