MREŽA koncentracijskih i radnih logora kojim je upravljala nacistička vlast u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata bila je puno veća nego što se vjeruje, rezultat je istraživanja američkih znanstvenika.

Istraživanje znanstvenika s Memorial Museuma u Washingtonu dosad je otkrilo oko 20,000 raznih logoraških ustanova diljem Europe. Očekivalo se da će se pronaći najviše 7,000.

Trostruko više logora nego što se pretpostavljalo

Znanstvenici su radili na objavljivanju "Enciklopedije logora i geta od 1933. do 1945.". Voditelj projekta je Geoffery Megargee, znanstvenik koji je posvetio život suprotstavljanju mitovima o nacističkoj Njemačkoj. Prvi tom knjige obavljen je nedavno, a do 2018. pojavit će se još šest tomova.

Megargee je rekao kako su on i kolege očekivali kako će na starom kontinentu pronaći i morati istražiti između 5,000 i 7,000 različitih vrsta logora. "Taj je broj pak neprestano rastao, i trenutno baratamo s brojkom od oko 20,000", rekao je.

Po autorima, nacisti su već 1933., kad je Adolf Hitler došao na vlast, počeli graditi mrežu logora. Već krajem iste godine diljem Njemačke je sagrađeno nekoliko stotina. Njih su vodile paravojne grupe kao Waffen-SS ili policija, a cilj je bio "uhititi i zlostavljati stvarne i pretpostavljene neprijatelje režima", navodi se u enciklopediji.

Mreža proširena na cijelu Europu

Do kraja Drugog svjetskog rata dvanaest godina kasnije mreža se proširila na cijelu Europu, pišu znanstvenici. Ona je uključivala koncentracijske logore kao što su Auschwitz, a uz njih geta, logore za prisilni rad, logore za preodgoj, centre za eutanaziju, zatvore i bordele. Stotine tisuća ljudi umrlo je u popratnim logorima – ubijani su sustavno ili su umrli zbog nehumanih uvjeta.

Osim programa uništenja židovske rase, enciklopedija se bavi istraživanjem zločina protiv drugih grupa u nacističkoj Njemačkoj, kao što su homoseksualci, protivnici režima, Romi, ratni zarobljenici ili komunisti.