Tekst: Z.J.
Foto: Ilustracija

U KLINIČKOM bolničkom centru Rijeka nastavljaju se provoditi nezapamćene restriktivne mjere štednje. Od jučer su ograničeni svi vanjski pozivi iz bolnice, a u kontakt s "vanjskim svijetom" može se stupiti isključivo preko centrale na način da pozivatelj kaže broj koji namjerava zvati i razlog zbog kojeg na taj broj upućuje poziv. Razlog može biti isključivo službeni, a svi se pozivi na taj način evidentiraju na centrali. Jedini koji imaju mogućnost upućivanja direktnog poziva prema vanjskim linijama su ravnatelj i predstojnici klinika.

Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller tvrdi da je riječ o mjerama uštede na mjestima gdje su se bolnička sredstva nerijetko nepotrebno i neopravdano trošila. Radikalna mjera koja je već jučer navodno "zagušila" centralu riječkog KBC-a, prema obećanju ravnatelja, neće se odraziti na pružanje usluga i funkcioniranje bolnice.

"Mjere neće utjecati na skrb o pacijentima"

"Riječ je o provođenju mjera racionalizacije koje neće utjecati na skrb o pacijentima. Tako je ukinuta mogućnost vanjskih poziva u privatne svrhe, a svi se službeni vanjski pozivi i dalje uredno upućuju preko centrale. Mogućnost direktnog pozivanja i dalje je ostala predstojnicima klinika", kazao je Haller za Novi list.

Prema njegovim riječima, KBC Rijeka godišnje na podmirivanje telefonskog računa potroši oko tri milijuna kuna, a to su, kaže "velika sredstva u vremenima krize". Cilj mu je na ovaj način godišnje troškove telefoniranja u riječkoj bolnici smanjiti za trećinu, odnosno svesti ih na dva milijuna kuna. Nove mjere ne smatra ograničavanjem vanjske komunikacije kao bitne stavke u pružanju adekvatne medicinske skrbi te upućuje zaposlenike i na druge oblike razmjene informacija kao što su, primjerice, službeni bolnički mailovi.

Plan je i ukidanje prekovremenih i otkazivanje ugovora na određeno

Većina zaposlenika jučer je bila neugodno iznenađena novom mjerom štednje koju su mnogi neslužbeno ocijenili kao očajnički korak koji može imati ozbiljne reperkusije u pružanju zdravstvene zaštite i funkcioniranju cjelokupnog bolničkog sustava.

Mnogi se pitaju koliko će od svog radnog vremena morati potrošiti dok uopće dobiju centralu, ako se ima u vidu da se ove mjere racionalizacije provode u ustanovi u kojoj radi više od tri tisuće ljudi. I koliko će se to u konačnici odraziti na rad s bolesnim ljudima koji trebaju pravovremenu pomoć.

Ukidanje mogućnosti dvosmjerne komunikacije u riječkom KBC-u pod upitnik je stavljeno pravo pacijenata, a to je pravo na informaciju.

U KBC-u Rijeka koji zbog teške financijske situacije već nastoji ukinuti prekovremene sate i pripravnost, a otkazivanjem ugovora na određeno smanjiti broj zaposlenih možda i do deset posto, ovakvo smanjenje telefonskog računa izgleda kao kap koja će se izgubiti u moru nedostatnih sredstava. S druge strane, posljednja učestala i radikalna rezanja bolničkih rashoda u svim smjerovima s ciljem ostajanja u okviru srezanog bolničkog limita, nastavljaju opasno ugrožavati funcioniranje same bolnice i pružanje ugovorenih usluga koje opravdavaju ionako siromašan bolnički paušal.