Ministrica kulture: Nedjeljko Fabrio je istinski klasik hrvatske književnosti
MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze iskrene sućuti u povodu smrti hrvatskog književnika, akademika Nedjeljka Fabrija kojeg je nazvala istinskim klasikom hrvatske književnosti.
Širinom svojih tematskih interesa, raznovrsnošću opusa i estetskom kvalitetom djela akademik Fabrio bio je istinski klasik hrvatske književnosti. Svestrano obrazovan i umjetnički nadaren, uspješno se okušao u različitim književnim žanrovima. Njegove drame uklapaju se u tada dominantnu struju političkoga teatra.
Njegov se književni rukopis odlikuje dotjeranim stilom, virtuoznim osjećajem za jezik i istančanim umjetničkim senzibilitetom. Tih, samozatajan i nenametljiv, u svojem se književnom opusu smjelo prihvaćao velikih tema, nerijetko problematizirajući i neuralgične točke naše novije povijesti.
Za svoje djelo, prepoznato i cijenjeno i izvan granica domovine, primio je najviše književne nagrade u nas i u svijetu – nagrade Ksaver Šandor Gjalski, Miroslav Krleža i Vladimir Nazor za životno djelo te Herderovu nagradu u Beču.
Zbog teške bolesti njegov je književni glas posljednjih godina nažalost utihnuo, no ostat će snažno i trajno zapisan u kanonu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća, stoji u sućuti ministrice kulture.
Sućut ranije izrazio i Plenković
Premijer Andrej Plenković uputio je ranije danas sućut obitelji književnika i akademika Nedjeljka Fabriija.
Akademik Fabrio bio je vrstan i svestran književnik, prevoditelj, novelist, dramatičar, romanopisac te sveučilišni predavač.
Pamtit ćemo ga po vještom povezivanju povijesnih tema i suvremenih iskustava u dramama te po prekrasnim romanima postmodernističke poetike.
Središnji dio njegove književnopovijesne, književnokritičke i prevoditeljske djelatnosti su hrvatsko-talijanski dodiri, a nezaobilazne su i mnoge adaptacije proznih djela za kazalište i televiziju.
Uz bojne nagrade među kojima su i "Ksaver Šandor Đalski", "Miroslav Krleža", međunarodne "Bethlen Gábor Alapítvány" 1993. u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, Herderovu nagrada za književnost 2002. u Beču i "Stella solidarieta Italiana" u Rimu, nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je 2007. godine.
Uz emotivan i pregnantan rukopis ovog svestranog umjetnika stasale su i uživale mnoge generacije koje će ga pamtiti po snažnom pečatu koji je ostavio u hrvatskoj kulturnoj povijesti, stoji u premijerovoj sućuti.