KINA je objavila da će za 7,5 posto povećati svoj obrambeni proračun ove godine na 177,6 milijardi dolara s ciljem modernizacije opreme i proširenja vojne prisutnosti u inozemstvu.

Porast obrambenog proračuna je manji od prošlogodišnjeg, od oko 8,1 posto, budući da je kinesko gospodarstvo pod pritiskom trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama i rasta državnog duga.

Međutim, ta je brojka iznad planiranog gospodarskog rasta u zemlji, od 6 do 6,5 posto.

Napetosti s neovisnim Tajvanom i teritorijalni sporovi u Južnom kineskom moru među glavnim su prioritetima Pekinga.

Kineski premijer Li Keqiang upozorio je u utorak na otvaranju godišnjeg zasjedanja parlamenta da će se Kina "odlučno suprotstaviti i odvratiti sve separatističke aktivnosti koje traže neovisnost Tajvana".

Kina modernizira mornaricu

Kina također navodno gradi svoj treći nosač zrakoplova, modernizirajući i šireći mornaricu, te militarizirajuće otoke u spornim područjima u Južnom kineskom moru.

Peking je također uspostavio svoju prvu prekomorsku vojnu bazu, u Džibutiju na Crvenom moru, a navodno planira izgraditi pomorsku bazu u blizini velike pakistanske luke.

Kineski predsjednik Xi Jinping predvodi modernizaciju vojske s ciljem da Narodnu oslobodilačku vojsku pretvori u okretniji borbeni stroj.

Kineski vojni proračun, drugi po veličini u svijetu, još uvijek je samo dio američkog planiranog vojnog proračuna od 750 milijardi dolara ove godine.

Ipak, promatrači kažu da je stvarni kineski izdatak za obranu mnogo veći od 177,6 milijardi, jer ta projekcija ne uključuje operacije koje financiraju razni drugi državni odjeli i lokalne vlasti.