ROGOVI nosoroga svih vrsta postupno su se skratili i suzili u posljednjih sto godina, a uzrok tome isključivo je čovjek, odnosno lov, utvrdili su znanstvenici. Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. u porastu je krivolov zbog toga što se u tradicionalnoj azijskoj medicini koriste njihovi rogovi.

Rezultati istraživanja stručnjaka s Cambridgea, objavljeni u časopisu People And Nature, temelje se na analizama fotografija nosoroga u posljednjih 140 godina. 

Znanstvenici vjeruju da učestali lov na nosoroge s većim rogovima znači da su preživjeli oni s manje impresivnim rogovima, a oni sada svoje genetske karakteristike prenose novim generacijama. 

“To bi moglo naštetiti njihovom opstanku”

"Nosorozi su vjerojatno najteži za istraživanje u prirodoslovlju zbog sigurnosnih razloga. I zato smo zbilja uzbuđeni što smo mogli putem fotografija dokazati da su im se rogovi s vremenom smanjili", kazao je Oscar Wilson, glavni autor istraživanja. 

"Nosorozi su rogove razvili s razlogom, neke vrste da dohvate hranu, druge da se obrane od predatora pa smatramo da bi život s manjim rogovima mogao naštetiti njihovu opstanku", rekao je. 

Znanstvenici su izmjerili rogove 80 nosoroga, fotografiranih od 1886. do 2018. godine. Radilo se o pet vrsta nosoroga, bijelom, crnom, indijskom, javanskom i sumatranskom. 

Proučavali su fotografije nosoroga koje su ubili lovci, uključujući poznatu fotografiju iz 1911. bivšega američkog predsjednika Theodorea Roosevelta iznad crnog nosoroga kojeg je upravo usmrtio. 

Ugrožena vrsta

Znanstvenici su mjerili i ostale dijelove tijela nosoroga kako bi se duljina roga mogla točno izmjeriti u proporciji s veličinom tijela. 

Nosorozi su ugrožena vrsta. Danas ih je u divljini oko 30.000, a početkom 20. stoljeća bilo ih je pola milijuna. 

A tri vrste među njima - crni, javanski i sumatranski, na popisu su kritično ugroženih vrsta.