BOŽJI ugodnik sv. Marko Križevčanin mogao bi biti zagovornik hrvatskog društva u neophodnim reformama da one ne budu ishitrene, ideologizirane i protivne temeljnim kršćanskim i univerzalnim vrijednostima, već da budu u znaku postavljanja zdravih temelja za razvitak i boljitak svih ljudi u Hrvatskoj, mi glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić.

On je uoči blagdana Svetog Marka Križevačkog, 7. rujna, u novom broju tjednika objavio prijedlog da upravo Križevčanin treba biti zaštitnik Hrvatske u europskim integracijama, što je objasnio time što je ovaj bio rodoljub, a opet, surađivao je i živio sa drugim narodima.

Deklarirao se kao Hrvat još u ono doba

"Živeći u 16. i 17. stoljeću, u doba kada je nacionalna svijest više bila iznimka negoli nešto redovito, sv. Marko Križevčanin, dok se pripremao i školovao za svećeničku službu u Rimu u Zavodu Germanicum et Hungaricum, koji su vodili njemački isusovci, vlastitom rukom, spontano izražavajući svoj nacionalni identitet svomu je imenu dopisao: 'Croata' - Hrvat", dočarava Miklenić.

Križevačkom draža smrt od prelaska na drugu vjeru

Nakon što se obrazovao u Grazu i Rimu, Križevčanin postaje svećenik, i ubrzo mu se dodjeljuje uprava benediktinske opatije Széplak, kod Košica u Slovačkoj, utvrde ugarskog kalvinizma.  Godinu dana prije njegove smrti, Praškom defenestracijom (kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali) u Europi, prvenstveno Svetom rimskom carstvu  započinje Tridesetogodišnji rat.

Povjesničari smatraju da je to samo naizgled bila borba između katolika i protestanata, a da je glavni motiv bila borba između centralne, carske vlasti u rukama Habsburgovaca i pokrajinske kneževske vlasti.

13. srpnja 1619. u Košicama izbija požar u gradu, a kalvini optužuju katolike za njegovo podmetanje. Dva mjeseca kasnije zapovjednik kalvinske vojske Juraj Rákóczi sa svojim hajducima zatvara Križevčanina i još dvojicu svećenika, te, prema katoličkoj predaji, uvjetuje im - prelazak na kalvinizam ili smrt. Svećenik Križevčanin izabrao je smrt, pa je mučki ubijen.

Potomak krvnika Marka Križevčanina oženio Jelenu Zrinsku

Zanimljivost je da je unatoč smaknuću katoličkih svećenika u Košicama, potomak Juraja Rákóczija, erdeljski knez Franjo Rákóczi, 1676. godine oženio Jelenu Zrinsku, najstariju kćer Petra Zrinskoga i sudjelovao u buni protiv Habsburgovca. Zapravo je, poput Juraja koji se iskazivao u počecima Tridesetgodišnjeg rata pa pritom ubio svećenika koji se deklarirao kao Hrvat, djelovao protiv centralne vlasti uz bok obitelji koja je glasila za jednu od najslavnijih u Hrvatskoj povijesti.

Miklenić smatra da je upravo mučenik Marko Križevčanin, proglašen svetim 1995. godine, idealan kandidat za "zaštitnika Hrvatske pri europskoj integraciji", jer može poslužiti kao "uzor kako se može živjeti s pripadnicima drugih naroda, surađivati i trpjeti s njima, a da se pritom ne izgubi svoj identitet".

A.B.
Foto: Wikipedia