POTROŠNJA u prosincu 2018. dosegla je rekordnih 14,85 milijardi kuna, što je rast od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je prosinačka potrošnja iznosila 13,79 milijardi kuna, pokazuju podaci Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

"Ovaj porast od preko milijardu kuna je u skladu s procjenama Hrvatske gospodarske komore. Rasterećenje plaća i njihov rast kroz porezne reforme djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Naglasila je kako je svoj doprinos potrošnji dalo i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

Još uvijek nismo dosegli razinu prije krize

Ako se nastavi trenutna dinamika realnoga rasta maloprodajnoga prometa, sljedeće godine mogla bi se dostignuti razina prije krize, a 2020. godine mogli bismo prestići tu razinu. Procjena se temelji na rastu prometa u trgovini na malo, koji kontinuirano raste od 2014. godine, a koji je u prvih deset mjeseci ove godine veći za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Prema rezultatima prošlogodišnjega istraživanja HGK, najveći broj ispitanika potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), a slijede ih oni koji su ove godine izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9%, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika ovih blagdana ispod bora ostavilo je igračke, a uz igračke kupovala se i kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.