Tekst: J.D.
Foto: Arhiva

NI OVA jesen neće biti drukčija po pitanju trenda smanjene potrošnje i pojačane štednje, pokazuje agregirano mjesečno izvješće HNB-a za rujan.

Rujan je donio dalji pad kreditne aktivnosti banaka, piše Večernji list, a prvi put otkako je izbila kriza zabilježen je i pad kreditnih plasmana na mjesečnoj razini za približno 1,4 milijarde kuna. Na kraju rujna građani su imali 4,6 milijardi kuna manje kredita nego krajem prošle godine. Dok stambeni krediti stagniraju, svi drugi oblici kreditiranja padaju.

Kreditiranje države za 12 milijardi kuna veće

Jedini porast bilježi kreditna zaduženost države, koja je isposlovala 12 milijardi kuna više nego prošle godine, no posljednja dva mjeseca otkrivaju da banke više ne odobravaju kredite ni državi i državnim fondovima.

Istodobno, takvo stanje na tržištu utjecalo je i na pad dobiti banaka, koja je u prvih devet mjeseci pala za 14 posto u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana.

Najvećoj, Zagrebačkoj banci dobit je pala za 10, a Privrednoj banci 22 posto. Dobit banaka i dalje je solidna - 3,44 milijarde kuna, ali stopa profitabilnosti spušta se ispod 10 posto.

Uzmi tvrtkama, daj državi

I kod tvrtki, opterećenih nelikvidnošću i smanjenom potrošnjom građana, krajem rujna evidentirano je smanjenje kreditiranja za 400 milijuna kuna, što vrlo jasno objašnjava zašto sve više tvrtki ima problema s otplatom dospjelih obveza.

Kao što gornji podaci pokazuju, agresivno zaduživanje države na unutarnjem tržištu izvuklo je veliku količinu kredita koji bi inače bio dostupan tvrtkama, na što je više puta upozorio guverner Rohatinski.

Povećanje je, sukladno trendu, vidljivo u području štednje. Ukupni depoziti krajem rujna iznosili su oko osam milijardi kuna što je povećanje za tri posto veći u odnosu na kraj prošle godine. Stanovništvo je u tom razdoblju povećalo štednju za šest milijardi kuna, a taj rast dogodio se pod utjecajem visokih kamata na štednju koje su banke ponudile.