Rakovi samci sve više nose plastične "kućice". Možda je to dobro za njih?
PREMA fotografijama koje su snimili ljubitelji divljih životinja, rakovi samci se diljem svijeta sve više koriste našim plastičnim otpadom. Stručnjaci su kazali kako ih je zaboljelo srce kada su vidjeli da je dvije trećina snimljenih rakova samaca imalo "umjetne kućice", odnosno oklop od našeg smeća.
Znanstvenici su tijekom istraživanja analizirali snimke rakova samaca objavljenih na internetu i društvenim medijima. "Primijetili smo nešto neobično. Umjesto da ih krasi prekrasna puževa kućica, na što smo navikli, rakovi samci bi na sebi imali plastični čep ili komadić žarulje", kazala je ekologinja Marta Szulkin sa Sveučilišta Varšava, a prenosi BBC.
"Kada sam prvi put vidjela te fotografije, zaboljelo me srce"
Szulkin i njezini kolege zabilježili su 386 jedinki s ukrasom od smeća, s time da se većinom radilo o plastičnim čepovima. "Prema našim izračunima, 10 od 16 vrsta kopnenih rakova samaca u svijetu koristi ovakvu vrstu oklopa", rekla je Szulkin i dodala kako za sada nije poznati jesu li ti materijali štetni ili korisni za male, ranjive rakove.
"Kada sam prvi put vidjela te fotografije, zaboljelo me srce. S druge strane, moramo prihvatiti činjenicu da živimo u drugome vremenu i da životinje koriste ono što im je dostupno", kazala je. "Internetska" ekološka studija je otkrila da je korištenje umjetnih školjki globalni fenomen. Sada samo ostaje pitanje hoće li im "plastične kućice" naštetiti ili ugroziti njihovu evoluciju.
Sve manje puževih kućica
Naime, rakovi samci sakupljanju i koriste odbačene puževe kućice kako bi zaštitili svoja krhka tijela. Kada ponestane slobodnih školjki, rakovi se krenu boriti oko onih koje su preostale. Znanstvenici navode da je prirodnih puževih kućica sve manje i da je rakovima samcima možda lakše potražiti umjetnu alternativu.
Dodatno, manje teške, plastične "kućice" mogle bi čak pomoći manjim, slabijim rakovima pri preživljavanju jer ih je lakše nositi na leđima.
Istraživanje naziva The plastic homes of hermit crabs in the Anthropocene objavljeno je u časopisu Science of the Total Environment.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
Ako ste danas rekli “nema šanse da kuham”, ovo bi vas moglo spasiti 😅
Mislite da dobro reagirate pod pritiskom? Imamo loše vijesti
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Ove stvari danas radimo svaki dan, a prije deset godina zvučale bi potpuno suludo 😅
Vikendi koji se pamte: Vino, priroda i okusi zbog kojih vrijedi usporiti
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Znate li koji broj treba nazvati u slučaju požara? Neki su se zbunili
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
Ako ste danas rekli “nema šanse da kuham”, ovo bi vas moglo spasiti 😅