PREMA tajnom dokumentu Europske komisije koji je danas procurio iz Bruxellesa, Europska komisija očito ne smatra da je ambiciozni Ustav Europske Unije, odbačen od strane francuskih i nizozemskih birača prošle godine, stvar prošlosti.

U prilog im ide činjenica da je Estonija kao 15. država po redu u svom parlamentu ratificirala tekst Ustava, kao i da Finska planira učiniti isto, usprkos demonstracija na ulicama Helsinkija koje su zahtijevala prekid procesa ratifikacije.

Dokument vladama država-članica sugerira da, s jedne strane poduzmu "sve potrebne mjere" kako bi svoje građane uvjerili u nužnost što čvršće političke integracije europskih država, dok bi se s druge strane, sve odredbe Ustava trebale unijeti u posebni dokument pod novim imenom. Taj dokument bi se trebalo ratificirati u parlamentima i ne dozvoliti rizik da ga oportunistički populisti torpediraju na referendumima.

Taj plan je, s druge strane, podijelio europske vlade. Dio, među koje spada vlada britanskog premijera Tonyja Blaira, smatra da ni o kakvom Ustavu više ne može biti govora, odnosno da bi, s obzirom na sve veći euroskepticizam i nepopularnost europskih institucija, njegovo dalje promicanje bilo shvaćeno kao izigravanje volje birača.

S druge strane, dio političara se slaže sa stavovima Europske komisije, a od njih je jedna od najvažnijih njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona, međutim, drži da se s starim/novim Ustavom, odnosno novim ustavnim sporazumom, ne treba žuriti. Po njoj je idealni datum za nastavak procesa sredina 2007. godine, nakon održavanja predsjedničkih izbora u Francuskoj za koje se nada da bi zaustavili rast euroskepticizma u toj zemlji.

D.A.