Del Ponte: Žrtve traže pravdu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Žrtve traže pravdu. A pravda se mora izvršiti, ako se hoće pomirenje", kazala je Del Ponte sudjelujući u raspravi na temu "Tranzicijska pravda: pravda za žrtve", u sklopu Konferencije o civilnom promicanju mira i ljudskih prava u jugoistočnoj Europi, koju je organiziralo švicarsko ministarstva vanjskih poslova u Bernu.
Sa žaljenjem je ustvrdila kako su žrtve zločina uskraćene na suđenjima ICTY-a jer ih nitko ne zastupa, te dodala da su one obično najvrjedniji svjedoci o bazi zločina u brojnim postupcima.
Govoreći o procesuiranju najodgovornijih za ratne zločine počinjene tijekom ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu 90-ih, Del Ponte je kazala kako je Haški sud (ICTY) kao ad hoc tribunal UN-a čiji mandat ističe 2010. godine, bio prisiljen stalno reducirati broj osoba koje će optužiti, pa se njihov broj zadržao na 162 iako ih je u vrijeme početka njezina mandata krajem 1999. , bilo još 200 više od tog broja.
"Mnogi počinitelji srednjeg i nižeg ranga nisu procesuirani i alternativa je da ih istražuju i sude lokalne vlasti. U tome imamo punu suradnju sa Sarajevom, Beogradom i Zagrebom kojima dajemo puno informacija s kojima raspolažemo", rekla je tužiteljica.
"Deset godina nakon rata zločinci su slobodni, a žrtve nisu, zato treba procesuirati izvršitelje. Žrtve Srebrenice ne trebaju ispriku Borisa Tadića (predsjednik Srbije) već počinitelja zločina", kazala je u raspravi Pasagić, navodeći slučajeve u kojima žene koje su u pokoljima izgubile sve muške članove obitelji danas žive u susjedstvu njihovih ubojica, koji su ostali nekažnjeni.
Upozorila je da se kod puno ratnih žrtava razvio tzv. Stockholmski sindrom, prisutan kod bivših talaca, kod kojeg se zlostavljanje prihvaća kao dio svakodnevnice, a na najmanje znake pažnje od zlostavljača reagira se pretjeranom zahvalnošću.
Sudionica rasprave iz Hrvatske Vesna Teršelić, direktorica nezavisnog centra za dokumentiranje ratnih zločina Documenta iz Zagreba, naglasila je važnost prikupljanja podataka, dokumenata i svjedočenje o svim stradalima u ratu, te najavila da će u suradnji sa sličnim centrima u Sarajevu i Beogradu, kroz tri do četiri godine biti objavljen popis svih ubijenih i nestalih u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije 90-ih.
Kazala je kako se u Hrvatskoj najčešće govori o žrtvama, reparacijama, spomenicima i komemoracijama samo za žrtve većinskog naroda, ne i za žrtve na strani manjine, ne navodeći izrijekom da je riječ o hrvatskim i srpskim ratnim žrtvama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najavila je da će aktivisti centra Documenta "na jesen u Sisku puno raditi na prikupljanju podataka o brojnim ubojstvima srpskih i hrvatskih civila u tom malom gradu 1991.", te da će promovirati knjigu o ubojstvu Ljubice Solar 1991., djevojke čija majka još uvijek inzistira da se njezin ubojica privede pravdi.
Na konferenciji je prikazan i dokumentarni film "Uvozne vrane" autora Gorana Devića iz Siska, koji je 10. Sarajevskom filmskom festivalu 2004. osvojio Nagradu za ljudska prava . Radi se o inteligentnom i zabavnom filmu, koji na jednostavnom primjeru analizira mišljenja ljudi o zlu proizašlom naseljavanjem određene vrste vrana, nižući apsurdne i pomalo zastrašujuće izjave građana, kao indikatore reakcija javnog mnijenja na sve što je različito i teško za prihvatiti.
Iako se bavi akcijom uništavanja vrana u središtu Siska, film se pretvara u moćan politički komad "ubojite" oštrine, ocjenjuje se u popratnom materijalu konferencije.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Ovo je .
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara