VIŠE od četvrtine svjetske populacije ili oko 1,4 milijarde odraslih osoba nedovoljno vježba, zbog čega su podložni povećanoj opasnosti od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije i karcinoma, rezultati su studije koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Godine 2016. globalno se svaka treća žena i svaki četvrti muškarac nisu držali preporučenih smjernica o fizičkoj aktivnosti kako bi održali zdrav duh u zdravu tijelu, a to je najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne vježbe tjedno.

Od 2001. nije zabilježeno poboljšanje fizičke aktivnosti na globalnoj razini, pokazala je studija koju su proveli istraživači WHO-a. Rezultati su objavljeni u utorak u stručnome časopisu "The Lancet Global Health".

Po prikupljenim podacima najniža razina vježbe tijekom 2016. zabilježena je u Kuvajtu, u Američkoj Samoi, Saudijskoj Arabiji i u Iraku, gdje više od polovice odraslih osoba nije fizički dovoljno aktivno da bi na taj način zaštitilo svoje zdravlje.

Više od četvrtine odraslih ne pridržava se smjernica oko tjelovježbe

"Za razliku od ostalih velikih globalnih zdravstvenih rizika, podaci o nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti u prosjeku se u svijetu ne mijenjaju nabolje. Globalno se više od četvrtine odraslih osoba ne pridržava preporučenih smjernica kada su fizička aktivnost i tjelovježba posrijedi", kaže suautorica istraživanja Regina Guthold iz WHO-a.

Rezultati što ih je iznijela organizacija upućuju na to da je nedostatna fizička aktivnost jedan od vodećih faktora rizika za preuranjenu smrt diljem svijeta. Povećava opasnost od kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, raka i dijabetesa.

Pojačanom fizičkom aktivnošću se jednostavno i relativno brzo vide dobre strane vježbanja: primjerice, poboljšanje kardiorespiratornih sposobnosti, mišićne snage i izdržljivosti, poboljšanje zdravlja kostiju, uravnotežena težina te smanjena opasnost od povećanog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, razvoja depresije i više tipova karcinoma, podaci su WHO-a.

U bogatijim državama više sjedilačkih poslova

Smanjena ili nikakva fizička aktivnost više je nego dvostruko prisutna u zemljama s višim prihodom u odnosu na siromašnije države. Od 2001. do 2016. u bogatim je zemljama povećana za samo 5 posto. 

U industrijski razvijenijim i bogatijim državama, smatraju istraživači, sve je više sjedilačkih poslova, ali i sjedilačkih načina rekreacije i prijevoza, objašnjavaju podatak o većem broju fizički neaktivnih.

WHO poziva vlade da povedu računa o ovim podacima te da omoguće odgovarajuću infrastrukturu koja će promovirati hodanje, šetnju ili vožnju biciklom kada je prijevoz posrijedi te aktivno bavljenje sportom i rekreacijom.