Foto: AFP

BARROSOV plan za spas eurozone, koji je javnosti predstavljen danas, apsolutno ne donosi ništa novo i neće pomoći okončanju krize, smatra prvi čovjek Deutsche Banka Josef Ackermann.

Podsjetimo, plan Europske komisije zagovara višestruko povećanje obujma Europskog fonda za financijsku stabilnost, sa 440 na 2500 milijardi eura, te dokapitalizaciju banaka koje bi mogle biti ugrožene nacionalnim dugovima.

Temeljni problem je u državama koje ne mogu kontrolirati svoje financije, a ne bankama

"Injekcija kapitala neće riješiti aktualni problem. Kapitalizacija banaka nije problem, već činjenica da neke države ne mogu vraćati svoje dugove, što posljedično dovodi do toga da je ulaganje u državne obveznice prestalo biti posao bez rizika". kazao je Ackermann na današnjoj konferenciji u Berlinu.

"Rekapitalizacija banaka bi prije svega značila da investitori pristanu na gubitak još veće količine novca, jer bi se u tom scenariju najvjerojatnije vladama otpisala količina duga koji su nesposobne vratiti, ne dugoročno, nego ikada" nastavlja Ackermann. Valja imati na umu da već sada 21 posto uloženog investitorima nikada neće biti vraćeno, a neke članice EU-a zagovaraju ideju da se ide i do otpisa 50 posto duga.

Većina sredstava za EFSF doći će iz njemačkih džepova

Ackermann se slaže kako eurozona mora naći način da zaštiti banke koje gube rejting, a dionice im strelovito padaju, ali ne na način da se to postigne davanjem državne pomoći, što smatra promašenom Barrosovom taktikom. To bi samo potaklo inflaciju, a opet ne bi riješilo temeljni problem - činjenicu da neke države nisu sposobne kontrolirati svoje financije i vraćati svoje dugove. Za Njemačku je bojazan posebno opravdana, jer je za očekivati kako bi najveći dio sredstava za 2.500 milijardi eura težak EFSF trebao doći upravo iz njihovih džepova.

"Nacionalne vlade su te koje moraju raditi na vraćanju povjerenja investitora u stabilnost njihovih financija", zaključio je Ackermann.