"DOBRO je da testiramo više, da uhvatimo više novooboljelih prije nego što ostvare kontakte, prije nego što nam počnu ove intenzivne jesenske aktivnosti", rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na dnevnoj konferenciji za medije u srijedu.

Od 4122 testirane osobe 311 je novih slučajeva zaraze koronavirusom, a četiri su osobe preminule. Capak je najavio da se krajem rujna i početkom listopada očekuje pad u broju novozaraženih te da je dobro da sada testiramo više. 

Iz Stožera su dosad uglavnom stalno naglašavali da testiramo dovoljno i da se stvari po tom pitanju ne trebaju bitno mijenjati. No, čini se da je do promjene došlo.

Hrvatska je proteklih tjedana (od 5. srpnja do 10. kolovoza) imala u prosjeku oko 8600 testova tjedno. Tek u protekla dva tjedna ta se brojka povećala pa je tako u pretprošlom tjednu testirano oko 12,8 tisuća ljudi, a u prošlom 16,1 tisuća.

Capak, 20. kolovoza: Testiramo manje zbog godišnjih odmora

Kada smo pitali Capaka 20. kolovoza zašto Hrvatska ne iskorištava puni potencijal testiranja, odgovorio je da su "ljudi na godišnjem".

"Testiramo onoliko koliko nam dođe briseva. U Zagrebu je kapacitet 4000 testova dnevno jer samo Infektivna može odraditi 2000 testova dnevno, ali morate uzeti u obzir da je sad vrijeme godišnjih odmora. Trećina ljudi koja obavlja testiranja je na godišnjem. Recimo, ako imate 100 epidemiologa, njih 20 posto je na godišnjem (trećina od 100 je 33%, a ne 20%, op. a.) I npr. ako imamo 200 oboljelih, morate računati da svaki oboljeli ima bar 10 kontakata pa vi morate napraviti 2000 anamneza u jednom danu, puno je to posla", rekao je Capak tada za Index.

Capak, 17. kolovoza: Testiranje manjeg broja ljudi ne utječe znatno na rezultat

Tri dana ranije Capak je izjavio da testiranje manjeg broja ljudi ne utječe znatno na  rezultat. Postavlja se pitanje zašto danas ističe da je dobro da testiramo više jer tako "hvatamo više novooboljelih".

"To su varijacije koje imamo, preko vikenda je i manje covid-ambulanti na terenu i radi se manje testova, ali to ne utječe bitno na rezultat. Tjedan prije smo imali tri dana brojke između 20 i 30 i onda je naglo skočilo. Na skok smo računali zbog gotovo milijun turista u Hrvatskoj i novih aktivnosti", izjavio je Capak tada za N1 televiziju.

Početkom srpnja, pak, Capak je ovako govorio o broju testiranja.

"Mi smatramo da smo ciljeve testiranja postavili dobro. Mi smo u prvom dijelu epidemije imali deset posto pozitivnih. Mi imamo veće kapacitete, možemo više testirati, ali nemamo indikacije za to. Mi kad mislimo da ima smisla testirati, onda se testira."

Markotić: Testiramo po potrebi

Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'', ovako je 20. kolovoza objasnila kako je Hrvatska testirala na početku pandemije te što se promijenilo i kako testiramo proteklih tjedana.

''Testiramo po potrebi. Ljudi prepoznaju kada treba više testirati i prema tome dolaze. Definitivno je sad situacija drugačija. U prvoj fazi smo imali malo oboljelih i malo asimptomatskih pa se išlo dijelom na testiranje onih s kliničkim indikacijama i bliskih kontakata. Sad je puno više asimptomatskih i s blagim simptomima, ali su ljudi svjesni da se vraćaju među svoje obitelji pa i sami idu više prema testiranjima'', rekla je Markotić u Dnevniku Nove TV te dodala da povećan broj novih slučajeva uglavnom nije rezultat povećanog broja testiranja.

Zanimljiva je i izjava Markotić s kraja ožujka: "Za sve koji misle da trebamo testirati više, neka mi kažu po kojim kriterijima to treba raditi i ja ću rado to s njima raspraviti."

Zašto je testiranje bitno? 

Testiranje je od iznimne važnosti u pandemiji jer se tako dobiva informacija o stanju zaraze među populacijom - tko je i gdje zaražen te imamo li slobodnu, autohtonu cirkulaciju virusa u stanovništvu ili su nam svi slučajevi infekcije uvezeni itd. 

Testiranje u Hrvatskoj nedavno je kritizirao naš poznati znanstvenik Ivan Đikić rekavši da se testiranjem unaprijed može predvidjeti gdje se virus nalazi i koliko ga, primjerice, ulazi s turistima u Hrvatsku. 

Đikić je Capakovu izjavu u emisiji Otvoreno, da "nije važno koliko i kako se gađa, već da je bitno pogoditi metu", nazvao pomalo populističkom. 

"Možete vi puno metaka ispucati, a da ne pogodite cilj. A mi dosta dobro pogađamo cilj. Kada bismo išli na testiranje osoba koje ne ulaze u kriterije, bilo bi to jedno skupo, a neučinkovito napadanje virusa", izjavio je Capak 9. srpnja na HRT-u, na što je Đikić komentirao:

"Ono što svugdje po svijetu znamo: što više testiramo, bolje znamo usmjeriti mjere. I zato je Hrvatska u početku bila jako uspješna, jer su na temelju ranih testiranja mogli predviđati mjere, imali smo lockdown gdje je participacija građana bila vrlo uspješna", rekao je Đikić kod Stankovića u Nu2, dodavši da je Koreja najbolji primjer zašto je testiranje uspješno u borbi protiv koronavirusa.

Zbog broja dnevnih testova u Hrvatskoj urgirao je i epidemiolog Bernard Kaić istaknuvši više puta tijekom proteklih mjeseci da testiramo premalo.