Zagrebački profesor koji je uhvaćen u plagiranju sljedećih pet godina će - predavati studentima
Foto: Hina, Index
POVIJEST plagiranja u Hrvatskoj je podugačka, a među poznatijim skandalima je onaj Ante Đapića, koji je prepisao magisterij od svog mentora i stranačkog kolege. Manje ambiciozan bio je Milijan Brkić koji je prepisao veći dio diplomskoga rada na „pendrek akademiji“. Ili nije prepisao jer je to napravio netko umjesto njega. To se, naime, može zaključiti iz Brkićeve rečenice: „Koliko ja znam, nisam (prepisao diplomski op.aut.)“.
Kao pravi nindža Brkić je diskretan oko načina i vještina potrebnih da se stekne prepisana diploma. A čini se da ga je u prepisivanju uhvatio jedan drugi plagijator.
Riječ je o Krunoslavu Antolišu, nastavniku na Visokoj policijskoj školi i predsjedniku saborskog vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Poznavatelji prilika na Visokoj policijskoj školi tvrde da je Antoliševo informatičko znanje bilo ključno za tim koji je digitalizirao diplomske radove na Policijskoj akademiji. Uz izvrsne informatičke reference i Antoliš je zapravo plagijator.
Još 2003. godine uhvaćen je u plagiranju. Na natječaj za nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković prijavio je rad pod naslovom „Nacionalne vrijednosti i nacionalni interesi u informacijskom dobu“. No, tadašnji docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nije imao sreće. Žiri je otkrio da je prepisao, odnosno preveo, rad američkog autora Williama R. Fasta.
„Mutno se sjećam tog slučaja. Znam da je Antoliš prepisao nekakav rad i da je zbog toga morao otići s Ekonomskog fakulteta“, rekao nam je Ivan Lovrinović, tadašnji dekan Ekonomije.
Usprkos glasinama koje kažu da je upravo on zaslužan za hvatanje Milijana Brkića u prepisivanju, sam Antoliš tu čast odbija.
„Nikada i nigdje nisam bio u timu za otkrivanje plagijata“, ustvrdio je u kratkom odgovoru na naša brojna pitanja.
Glasine, nadalje, kažu da je Antoliš upravo zbog tog pothvata početkom ove godine nagrađen izborom u zvanje izvanrednog profesora na Grafičkom fakultetu. Izabralo ga je Vijeće društveno – humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 13. siječnja 2016. U zvanje izvanrednog profesora izabran je na rok od pet godina iako iza sebe ima najveći prestup koji se u znanstvenoj zajednici može napraviti – plagiranje, prepisivanje, kićenje tuđim perjem.
„Da, svi su pročitali članke s interneta, da svi su me pitali i da svima sam rekao“, odgovorio je Antoliš na naš upit je li Vijeće znalo da je plagijator, kao i je li to pitanje postavljeno kada je prolazio sigurnosnu provjeru nužnu za imenovanje u vijeće za nadzor špijuna.
Dekan Grafičkog fakulteta ne zna ništa, iz MUP-a nema odgovora
No, kao i u slučaju s otkrivanjem Brkićevog plagijata čini se da Antoliševe tvrdnje ne odgovaraju onome što kažu drugi umiješani.
„Nisam uopće znao da je dr.sc. Krunoslav Antoliš morao napustiti Ekonomski fakultet, a kamoli zbog čega“, tvrdi dekan Grafičkog fakulteta Klaudio Pap na čijem fakultetu je Antoliš, kao vanjski suradnik, držao jedan kolegij.
Jednako tvrdi i Jurica Pavičić, predsjednik Vijeća koje je imenovalo Antoliša izvanrednim profesorom, i prodekan za međunarodnu suradnju na Ekonomskom fakultetu.
„Pri potvrdi izbora dr. sc. Krunoslava Antoliša u zvanje naslovnog izvanrednog profesora na sjednici DHV-a održanog 13. siječnja 2016. godine nitko od prisutnih članova DHV-a niti Povjerenstva nije se izjasnio da ima predmetna saznanja. To je i normalno, budući da su Povjerenstvo i Vijeće društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu (DHV) razmatrali samo uvjete koji su potrebni za izbor u zvanje koji su propisani Odlukom o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, a za koje je utvrđeno da ih je pristupnik ispunio“, odgovorio nam je prof. dr. sc. Jurica Pavičić.
Sada kada znaju, članovi Vijeća društveno – humanističkog područja ipak će raspravljati o crtici iz biografije koju im je Antoliš, ako im je vjerovati, prešutio.
„Izvijestit ću dekana Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je mjerodavan za eventualno poduzimanje daljnjih koraka, a isto tako na sljedećoj sjednici DHV-a o tome ćemo informirati članove DHV-a i mjerodavna sveučilišna tijela“, ustvrdio je profesor Pavičić.
Upit o Antoliševoj plagijatorskoj prošlosti i njegovom djelovanju unutar sustava obrazovanja policajaca postavili smo i Ministarstvu unutarnjih poslova, no oni ni nakon sedam dana nisu odgovorili o još jednom skandalu koji dovodi u ozbiljnu sumnju njihovu obrazovnu djelatnost.