Foto: Arhiva

U HRVATSKOJ Vladi nisu htjeli komentirati današnje priopćenje mađarske naftne kompanije MOL da će se u slučaju prodaje svog udjela u Ini konzultirati s hrvatskom Vladom kao potencijalnim kupcem.

Na upit Hine, iz Vlade je odgovoreno kako se neće očitovati sve dok hrvatski pregovarački tim ne dobije službeno stav MOL-a.

Nakon što je jučer mađarska vlada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, MOL je danas priopćio da će se, odluči li prodati svoj udio u Ini, konzultirati s hrvatskom vladom kao potencijalnim kupcem, iako je Zagreb, kako navode, izgubio pravo prvokupa zbog kršenja ugovora iz 2009. godine.

Pregovarački timovi hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a održali su 18. rujna prvi sastanak o međusobnim odnosima u Ini na kojem su, kako je priopćeno nakon sastanka, razgovarali o načinu odvijanju pregovora i područjima o kojima će se pregovarati.

Vlada RH ima 44,84 posto dionica Ine, a MOL 49,1 posto.

U međuvremenu, na Budimpeštanskoj burzi cijena dionice MOL-a spustila se i danas, drugi dan zaredom i to za više od dva posto, na 15.365 forinti, što je njezina najniža razina od kraja svibnja 2012. godine.

Na Zagrebačkoj burzi, pak, cijena dionice Ine potonula je 2,89 posto, na 4.120 kuna, razinu na kojoj je zadnji puta bila krajem kolovoza, uz promet od 177,5 tisuća kuna.

Hrvatska izgubila pravo prvokupa

Hrvatska vlada izgubila je pravo prvokupa dionica Ine zbog kršenja ugovora iz 2009. godine, priopćili su danas iz mađarskog MOL-a.

Međutim, iz mađarske firme ipak poručuju da će se, ukoliko se odluče za prodaju svog udjela u Ini, najprije konzultirati s hrvatskim partnerima. "Hrvatsku i dalje smatramo potencijalnim kupcem", poručuje MOL.

U najnovijem priopćenju MOL tvrdi da je hrvatska strana protiv njih povukla "velik broj neutemeljenih poteza s namjernom zastrašivanja i opstruiranja poslovanja".
Konačnu odluku o prodaji dionica Ine još nisu donijeli; tvrde da su u procesu preispitivanja svog strateškog portfelja, te da će im krajnji cilj biti što veća zarada njihovih dioničara, među kojima je s 25 posto i mađarska vlada.

Čak i ako MOL ponudi Vladi RH pravo prvokupa Ininih dionica, veliko je pitanje može li državni proračun podnijeti takav izdatak. MOL, podsjećamo, trenutno posjeduje 49,1 posto udjela u Ini, dok hrvatska vlada ima 44,84 posto.

Rusi žele kupiti Inu?

Ukoliko do prodaje dođe, otvara se put za scenarij kojeg je početkom rujna najavila agencija Bloomberg. Objavili su tada da je za preuzimanje Ine zainteresiran ruski naftni gigant Rosneft.

Ruska kompanija navodno želi kupiti kompletni MOL-ov paket, te dodatnih 19,9 posto dionica hrvatske vlade. Vlada RH u tom bi slučaju zadržala kontrolni paket od 25 posto plus jedne dionice. Iz Vlade su ranije demantirali da su s Rosneftom vođeni bilo kakvi pregovori oko Ine, ali to bi se uskoro moglo promijeniti.

Šef MOL-a na tjeralici Interpola

Tenzije na relaciji Hrvatska - Mađarska su, podsjećamo, nastale nakon što je hrvatsko pravosuđe raspisalo uhidbeni nalog za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem. Hernadi je završio na Interpolovoj tjeralici, a vlada Viktora Orbana MOL-u je naredila da razmotri prodaju Ine i napuštanje hrvatskog tržišta.

Šefa MOL-a hrvatsko pravosuđe tereti za davanje mita Ivi Sanaderu. Bivši premijer zbog toga je već nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu. Na sudu je utvrđeno da je Sanader primio mito kako bi MOL-u predao upravljačka prava u Ini, iako uvjeti za takav poslovni potez nisu postojali.

DORH: Mađari nisu istražili Hernadija

O cijeloj priči oglasilo se danas i Državno odvjetništvo RH. "Republika Hrvatska nije nikada ustupila kazneni progon protiv osumnjičenog Z. T. H. nadležnom tijelu Mađarske pa s obzirom da nadležno tijelo Mađarske nije nikada vodilo istragu protiv Z. T. H., nema govora da bi se radilo o 'presuđenoj stvari'", priopćio je DORH.

Iz DORH-a podsjećaju da je nalog za provođenje istrage protiv Hernadija donesen još 10. lipnja 2011. godine. Od Mađarske je tada zatražena pomoć, ali nema ni govora o ustupanju kaznenog progona protiv Hernadija, ističu iz DORH-a. Također napominju da su Mađari dvaput odbili ispitati Hernadija kao osumnjičenika, a još dva puta su mu odbili uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj.

U sva četiri slučaja objasnili su da na taj način štite mađarske nacionalne interese. Mađari pak tvrde da su samostalno proveli istragu protiv Hernadija, te odbacili optužbe zbog nedostatka dokaza. DORH vjeruje da ni to nije točno.

"Na temelju nama dostavljenih odgovora mađarske strane proizlazi kako nije provedena istraga protiv Z. T. H. u kojoj bi on imao status osumnjičenika, što dovodi u pitanje navode da je protiv njega u Mađarskoj pokrenut ili proveden odgovarajući kazneni postupak", tvrdi DORH.